Po?etna Sadraj Moje obra?enje 13) KORIZMA I USKRS U NAIM CRKVAMA
PDF Ispis

I ova dva ?lanka, kao i ona o temi adventa i Boi?a, nastala su kao moji radovi za zatvorske novine povodom ovog najslavnijeg i najvanijeg razdoblja u ivotu kr?ana, Uskrsa, kojem prethodi priprema u vidu korizmenog vremena. Tu sam ve? bio malo vie potkrijepljen mojim vlastitim saznanjima i mislima jer sam dosta napredovao na duhovnom planu na ?emu mogu zahvaliti najvie ?itanju Biblije, i Starog a pogotovo Novog zavjeta. Naravno i raznoj drugoj katoli?koj literaturi, koju sam jednostavno ''gutao''. Ako vam koja misao ili rije? iz slijede?ih tekstova donese samo dio radosti koji u meni izazivaju pomisli na korizmu i Uskrs znajte da je Gospodin s vama. Jer bio je i sa mnom dok sam pisao ove tekstove.

''KORIZMA

TO JE KORIZMA?

Na ?istu srijedu ili Pepelnicu zapo?inje u nas kr?ana crkveno razdoblje koje se zove KORIZMA. Korizmeno razdoblje po?inje velikim postom i nemrsom. Korizmeno razdoblje predstavlja razdoblje pokore i duhovne priprave i traje ?etrdeset dana, od Pepelnice do Uskrsa. Nedjelje se ne ubrajaju u to razdoblje jer kr?ani svaku nedjelju, pa i one koje do?u u Korizmi, slave kao dan Kristova uskrsnu?a i pobjede pa se u taj dan ne posti, ne vri se pokora, rtva i odricanje jer je nedjelja dan pobjedni?kog slavlja.

TO KR?ANINU PREDSTAVLJA KORIZMA?

Njemu je to privilegirano vrijeme milosti Boje. To je vrijeme obra?enja, posta, pokore i poziva na dobra djela ljubavi i sluenja drugima. To je vrijeme naeg osobnog dozrijevanja kroz post, pokoru i odricanja a u vjeri, nadi i ljubavi. I sada, dok vam ovo piem, ove retke, u mojoj nutrini me neto stee i ispunjava kao kad sam se nekad u mladosti zaljubio. A sve od pomisli na to razdoblje priprave za sam USKRS, najve?i kr?anski blagdan.

NA TO KR?ANE PODSJE?A KORIZMA?

Sama Korizma podsje?a vjernike na dva razli?ita ali vrlo vana razdoblja u povijesti kr?anstva, razli?ita trajanja.

Kao povijesno prvo, Crkva sa svojim vjernicima to ?ini po uzoru na ?etrdesetgodinje putovanje izabranog Bojeg naroda iz Egipta po pustinji do obe?ane domovine. Za njih je to bilo razdoblje kunji i prihva?anja svoje ovisnosti o Bogu.

Kao povijesno drugo, Crkva se kroz Korizmu, zajedno sa svojim vjernicima, prisje?a ?etrdesetodnevnih Isusovih kunji u pustinji. Isus odmah, po svojem krtenju na Jordanu, odlazi u pustinju kako bi proivio i prihvatio svoju ovisnost o Bogu, svojem ocu. Isus se su?eljava sa zlom i pobje?uje ga u svim njegovim kunjama.

TO JE BOG ISUS HTIO POKAZATI U PUSTINJI?

Isus je posluao poticaj Duha Bojega i otiao je u pustinju. U Novom zavjetu pie ''I ODMAH GA DUH NAGNA U PUSTINJU''. Vano je uo?iti kako Duh Boji vodi ljude u pustinju, u kunju, na uski i trnovit put. Isus je svojevoljno otiao u pustinju i htio pro?i sva iskuenja i ?avolska napastovanja da nam dadne primjer kako se treba u kunji ponaati i kako se, uz pomo? Boju, mogu pobijediti ?avolska napastovanja.

?avao je isti i onda i danas. On je lukav i mo?an strateg u napastovanju ljudi. On napada onda i tamo gdje i kada je ?ovjek najslabiji. On ''igra na kartu'' ljudskih potreba i elja koje trae svoje zadovoljenje.

Najve?e nae potrebe, koje naj?e?e elimo zadovoljiti, su potrebe tijela. Glad, e?, odmor, uivanje, seksualne potrebe, tjelesno zdravlje. Sve su to normalne ljudske potrebe, po Bogu blagoslovljene. Ali samo onda kada se u njihovom zadovoljavanju drimo Bojih zapovijedi. Poruka Isusove pobjede nad ?avlom je u tome da se ?ovjek uvijek i najprije treba drati Boje rije?i. To zna?i da se u svemu treba najprije pitati to o tome misli i kae sam Bog.

A On kae: BUDI UMJEREN U JELU I PI?U,

NE BUDI LIJEN,

NE UKRADI I NE POELI TU?E STVARI,

NE SAGRIJEI BLUDNO,

NE UBIJ, itd.

Da se svaki od nas, prije nekih naih ivotnih promaaja i gluposti, prije nekih krivih odluka, upitao to Boja rije? govori o tome to mislim u?initi, sigurno mnogi od nas ne bi bili u zatvoru i ne bi napravili i neke druge ivotne promaaje.

Re?i ?ete, ne morao sam jer me na to prisilio ivot, morao sam to i to u?initi da bih neto u ivotu postigao, itd. i mogli bi mi re?i, pato ti tu nama dri prodike, pa kako smo mogli druga?ije, pa to ti nisi druga?ije?

A mogli smo. Kako? Pa evo kako. Svatko od nas je dobio od Duha Svetoga darove. Netko je mudar i pametan. Pa neka iskoristi tu mudrost i pamet neka promisli kako da tu svoju mudrost i pamet iskoristi da bi mogao mirno i radosno ivjeti. I SIGURNO ?E NA?I NA?IN Netko je jak. Neka iskoristi taj svoj dar i bit ?e mu dobro u ivotu. I SIGURNO ?E NA?I NA?IN Netko ima znanje o ne?emu. O ivotinjama, o zemlji, o tehnici, o muzici i umjetnosti, itd. Neka iskoristi taj dar i bit ?e mu dobro u ivotu. SIGURNO ?E NA?I NA?IN DA TO ZNANJE ISKORISTI Jer ?e taj njegov put biti BLAGOSLOVLJEN.

Ali ako ?ovjek ho?e biti mudar a jak je, ili je mudar a ho?e biti jak, ili ima neko znanje a ho?e i drugo znanje, itd. onda ?e se izgubiti u ivotu. Zlo ?e ga usmjeriti ivotnim putima i k problemima koje ?e on teko ili uop?e ne?e mo?i savladati. Izgubit ?e se i propasti. Ili iznutra ili izvana ili oboje. Prije ili kasnije.

I tu dolazimo do druge nae najve?e potrebe, eljom za slavom i mo?i. Pa tko do nas nije i ne bi htio da bude slavan, da se o njemu pri?a, da bude prihva?en od drugih, slavan, voljen, da ima mo?. Pa makar malo i bilo gdje. Kod ku?e, u svojoj ulici, u svojem drutvu, na poslu, ovdje u Kaznionici. Da ti netko spomene ime, da se zna za tebe

To je velika i neodoljiva napast. SVI SMO JU IMALI ALI ?E MALO NAS TO PRIZNATI. Pa kako pobijediti napast da se proda Boga, da se proda svoje savjest kako bi se zadovoljila elja za mo?i jer zna ?avao i njegovo zlo gdje smo najslabiji. Pogledajte samo nae politi?are. Najsvjeiji su primjer predsjedni?ki kandidati. I estradne zvijezde, i razni poslovni menaderi, i novinari, itd.

A postoji na?in da se pobijedi ta napast. Lako ga je napisati i pro?itati ali teko ga se drati. Prilikom svake takve kunje treba pitati to o tome misli Bog. I onda se treba drati njegove rije?i. A On kae: NEMOJ BITI OHOL

NEMOJ BITI ZAVIDAN

NEMOJ BITI KRT

NEMOJ LANO SVJEDO?ITI

BUDI PRAVEDAN

BUDI UMJEREN

BUDI POBOAN I IMAJ STRAH BOJI, itd.

I nemoj htjeti nita iznad i nita vie od onoga to si dobio kao darove od Duha Svetoga. Ili mudrost, ili znanje, ili jakost, ili pobonost i strah Boji, i dr. I BIT ?E ZADOVOLJAN I ISPUNJEN. I ne?e udjeti za pretjeranom slavom. I mo?i, i novcima, i uspjehom preko mjere.

BIT ?E ONO TO JESI I KAKAV JESI I S TIM ?E BITI ZADOVOLJA A LJUDI OKO TEBE BIT ?E ZADOVOLJNI S TOBOM.

TO MOEMO MI U KORIZMI OVDJE U KAZNIONICI?

Pa, mislit ?e netko, mi smo na izdravanju kazne zatvora i ne moemo i ne trebamo posebno nita jer je zatvor sam po sebi VELIKA KUNJA. I to je istina. Za mnoge od nas odlazak u zatvor predstavljao je odlazak u pustinju. Bog je pred nas stavio kunju, za neke moda i najve?u u ivotu.

Jer istina je, ako smo do sada bili mudri i razumni i jaki i poboni i ako smo bili oholi, krti, bludni, lijeni, neumjereni u jelu i pi?u, u svakom slu?aju smo na velikim kunjama. Mnogi od nas ne?e priznati, ali iznutra svi mi vodimo borbu s naim kunjama. ZA ILI PROTIV. DOBRO ILI ZLO. PROMIJENITI SE ILI NASTAVITI DALJE ISTIM PUTEM. I mnogi od nas ?e iza?i iz zatvora a ne?e zavriti svoje borbe i donijeti ?vrste odluke za daljnji ivot. U slu?aju Isusa kao i slu?aju svakog od nas KUNJE PROLAZE A POSLJEDICE ODABIRA OSTAJU. Zato Korizmu moramo shvatiti i prihvatiti kao vrijeme naeg unutranjeg i duhovnog preslagivanja, povratka Bogu, blinjima i samom sebi kroz molitvu, pokoru i djela milosr?a.

MOLITVA - svaki vjernik ?e se u Korizmi puno vie moliti. I Krini put, Krunicu i druge molitve. ?itat ?e Bibliju i promiljati o Gospodinu i njegovoj muci kojom je zauvijek pobijedio ?avla i otkupio nae grijehe.

POKORA - mnogi od nas zadat ?e si neku pokoru. Netko ne bude jeo ovo, netko ono, odricat ?emo se stvari i ponaanja koja su nam bila draga. Ali, vrlo ?esto je to iz naih sebi?nih pobuda jer sada je prilika da se u Korizmi smravi, da se smanji ovisnost o cigaretama, kavi i dr., radi zdravlja itd. Kao da se za to morala ?ekati Korizma. A ne?e se razmiljati o Gospodinovoj muci i o tome zato je jedan Bog, koji je sve, dao sebe da ga mu?e, razapnu i ubiju.

Me?utim, i to je ve? puno. Takvo ponaanje potaknuto je ?inom kr?anske pokore radi Gospodnje muke. I ako se u toj kunji, koju smo si zadali, izdri do kraja, barem smo djeli?em svoje due i srca pomogli Gospodinu nositi kri koji On nosi sa svim naim grijesima. Neki ?e poboniji i sa strahom Bojim, pridodati tome svakodnevne molitve i u?vr?ivati svoju vjeru, to je i pravi smisao pokore.

DJELA MILOSR?A - u Korizmi, kao u nijednom drugom razdoblju, ukazuje se potreba da ?inimo djela milosr?a. U naim kunjama moramo biti milosrdni. I opet pitanje. Pa kome da budemo milosrdni kad smo u zatvoru i nama je teko i mi trebamo panje i milosr?a?

A DA SE MALO OKRENEMO OKO SEBE? Pogledamo zatvorenike oko nas. I vidjet ?emo da moemo puno dobrih djela milosr?a u?initi.

Jer, NETKO JE GLADAN - GLADNA NAHRANITI

NETKO JE EDAN - EDNA NAPOJITI

NETKO JE SIROMAAN - SIROMAHA ODJENUTI

NETKO JE NEUK - NEUKA POU?ITI

NETKO JE ALOSTAN - ALOSNA I NEVOLJNA UTJEITI

NETKO VAS JE UVRIJEDIO - UVREDU OPROSTITI

NEKOME JE U?INJENA NEPRAVDA - NEPRAVDU STRPLJIVO PODNOSITI

NETKO JE ZBUNJEN - ZBUNJENA SAVJETOVATI

NETKO JE SAGRIJEIO - GRIJENIKA UPOZORITI.

A ako se okrenemo oko sebe vidjet ?emo da oko nas ima i gladnih, i ednih, i siromanih, i neukih, i alosnih, i nevoljnih, i zbunjenih. Teko da itko od nas u ovoj Kaznionici, bilo osu?enik bilo slubena osoba, nema nekog kome je potrebna njegova utjeha, rije?, oprost, savjet, materijalna pomo?. Budimo kao Gospodin. Milosrdni. Zadajmo si pokoru, ?inimo dobra djela milosr?a.

I POMOGNIMO GOSPODINU NOSITI KRI A ON ?E ZA NAS POBIJEDITI ZLO I NA USKRS UZETI SVE NAE GRIJEHE SOBOM.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

USKRS U NAIM CRKVAMA

Dolazi Uskrs i kroz ovaj ?lanak elio bih da se svi malo podsjetimo kako se u crkvama u Hrvata slavi najve?i kr?anski blagdan. Sve po?inje Svetim trodnevljem, koje se sastoji od Velikog ?etvrtka, Velikog petka i Velike subote. Sveto trodnevlje zapo?inje misom Ve?ere Gospodnje na Veliki ?etvrtak, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnim bdijenjem na Veliku subotu, dnevnom misom na Uskrs, a zavrava slubeno ve?ernjom misom uskrsnog dana.

VELIKI ?ETVRTAK

Na ovaj dan nema dnevnih svetih misa, jedino se slavi misa Ve?ere Gospodnje koja je godinji spomen-?in ustanovljenja svih naih euharistijskih slavlja, svih naih misa. U katedralama, kao mati?nim crkvama svake biskupije, biskup ujutro ovoga dana slavi liturgiju sa svim sve?enicima svoje biskupije. Tada se blagoslivlja i bolesni?ko i katekumensko ulje, a posve?uje se tako?er i krizmano ulje, te ulje za re?enje sve?enika.

Nakon biskupove propovijedi sve?enici obnavljaju obe?anja dana na re?enju da ?e vjerno obavljati prihva?enu slubu. Uve?er se slavi euharistija u svim crkvama. U nekim zajednicama sam predvoditelj misnog slavlja pere dvanaestorici odabranih noge i tako podsje?a okupljene da je euharistija upu?ena na ivot bratsku ljubav svih kr?ana koju trebaju iriti u svijet a to sve po Ivanovu izvjetaju o Isusu koji za vrijeme Ve?ere pere svojim u?enicima noge.

VELIKI PETAK MUKE GOSPODNJE

Obred Velikog petka zapo?inje prostracijom sve?enika i posluitelja ili pak kle?anjem u utnji. Nakon toga slijede ?itanja, ?iji vrhunac svake godine je Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije, propovjedi, izri?e sveop?u molitvu kao zaklju?ak slube rije?i.

Ove molitve su vrlo stare, te uklju?uju sve ljude, od pape, vjernika, katekumena, kr?ana koji nisu u punom zajednitvu s katoli?kom crkvom, idova, ?lanova nekr?anskih religija, onih koji ne vjeruju u Boga, upravitelja drava, bolesnih, gladnih, zatvorenika, putnika, iseljenika, umiru?ih. Slijedi klanjanje Kriu. Vjernici se mogu slobodno pokloniti Kriu ili ga poljubiti te je poeljno da to u?ini svaki ?lan zajednice. Dok traje poklon ?lanova zajednice Kriu, pjeva se stara tualjka ''Usta moja, opjevajte'' koja stavlja u usta trpe?em Isusu dobro?instva koja je Bog u?inio svome narodu u povijesti spasenja, a narod svojeg Mesiju daje razapeti na kri, ruga mu se, poji ga octom, probada mu bok kopljem.

Posljednji dio obreda ovog dana jest pri?est, koja je na Veliki ?etvrtak pohranjena na sporednom oltaru. Obred po?inje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, ve? se samo pristupa pri?esti. Liturgija zavrava otpusnom molitvom te se vjernici razilaze u utnji. Tiina je u crkvi i srcima vjernika, tiina, kojom Bog progovara onima koji su ga spremni sluati Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vje?ni ivot.

VELIKA SUBOTA - USKRSNO BDJENJE

Od obreda Velikog petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva ''uti''. Nave?er se vjernici okupljaju na bdijenje. Obred Uskrsnog bdijenja sastoji se od slube svjetla s blagoslovom ognja i Uskrsnim hvalospjevom, slube rije?i sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna ?itanja koja iznose klju?ne doga?aje povijesti spasenja, krsne slube sa litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krtenjem odraslih ili obnovom krsnih obe?anja, euharistijske slube pod kojom novokrteni donose misne darove te prvi put blaguju Tijelo Kristovo.

Sluba svjetla u samoj crkvi ugaena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim ?e biti zapaljena uskrsna svije?a. Na uskrsnu svije?u predvoditelj slavlja ucrtava simbole Isusa Krista kri, prvo i posljednje slovo gr?kog alfabeta, alfa i omega, brojeve teku?e godine, pet zrnaca tamjana u spomen na pet Isusovih rana. Nakon toga se svije?a pali od blagoslovljenog ognja i nosi kroz crkvu s tri postaje pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. ?akon ili onaj koji nosi svije?u podie je i pjeva ''Svjetlo Kristovo''. Na to vjernici odgovaraju ''Bogu hvala.'' Nakon toga slijedi Uskrsni hvalospjev, ?iju je ljepotu potrebno doivjeti sluanjem, te sluba rije?i. Slijedi Slava koja se nije pjevala u vremenu korizme, zatim ?itanje Pavlove poslanice te evan?elje o otkri?u praznog groba koje nam donosi Luka.

Krsna sluba zapo?inje blagoslovom vode kojem prethode Litanije svih svetih. Slijedi odricanje od grijeha te ispovijest vjere. Vodom ?e biti krteni odrasli katekumeni ili djeca a ako nema kandidata predvoditelj kropi sve vjernike u znak obnove krsnih obe?anja koja su dali Bogu osobno ili su dali njihovi roditelji ili kumovi.

Euharistijska sluba u Uskrsnom bdijenju je vrhunac Kristove prisutnosti u ovoj no?i nakon to smo ga doivjeli prisutnog u simbolu uskrsne svije?e, preko prisutnosti u rije?i te u krtenju. Euharistija ostvaruje prisutnost Krista pod prilikama kruha i vina, u svakom euharistijskom slavlju, kada nam daje samog sebe za nae suobli?enje njemu proslavljenom.

USKRS

I tada nam dolazi Uskrs. Njegov datum se svake godine mijenja. Uskrsni su se doga?aji Kristova ivota odvili u okvirima stare idovske Pashe. On je proslavio svoju uskrsnu ve?eru, proivio svoju muku i smrt i doivio svoj Uskrs za vrijeme toga idovskoga blagdana. idovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana a toga je dana uvijek bio puni mjesec - utap. Bio je to sedmi mjesec idovskog kalendara, a odgovara naem oujku i travnju, s po?etkom prolje?a. Crkve u Maloj Aziji u starini su slavile Uskrs uvijek 14. nisana bez obzira kojeg je dana u tjednu padao. Ostale Crkve slave Uskrs u nedjelju nakon 14. nisana.

Na Nicejskom saboru, godine 325., sve su se Crkve sloile da se kr?anski Uskrs slavi u nedjelju koja slijedi nakon utapa tj. 14. nisana, poslije proljetnog ekvinocija. To teoretski zna?i izme?u 22. oujka i 25. travnja. Reformom kalendara na Zapadu, nazvanog ''gregorijanskim'' po papi Grguru XIII, godine 1582., uvedena je razlika od vie dana u odnosu na isto?ne crkve koje Uskrs slave po julijanskom kalendaru.

Danas zapadne i isto?ne crkve trae dogovor da se vrate slavlju Gospodinova uskrsnu?a u isti dan. Katoli?ka crkva se na II Vatikanskom koncilu izjasnila u prilog to uskla?enijeg svjetskog kalendara uz uvjet da ga prihvate i druga Crkve. Po dananjem ra?unanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 7. travnja, a Uskrs 9. travnja. Taj bi datum bio pogodan za stalno slavljenje Uskrsa.

U koji god dan nam Uskrs doao, mi kr?ani ga uvijek o?ekujemo s veseljem i nadom. Jer Isus je svojom smr?u na Kriu otkupio nae grijehe a svojim uskrsnu?em je pobijedio smrt za sve nas i na taj na?in nam je pokazao put prema vje?nom ivotu,poslije smrti svakog od nas.

Taj put trai da strpljivo nosimo svoj ivotni kri i strpljivo podnosimo sve ivotne nevolje kako bi nakon smrti otili ''dati ra?un'' pred Gospodina, opravdali se svojim dobrim djelima i vjerom, i nastavili vje?ni ivot po zasluzi Kristove muke i uskrsnu?a.

SRETAN VAM USKRS.