Po?etna Iz knjiga Isusove prispodobe iz Biblije
Isusove prispodobe iz Biblije PDF Ispis

?ITAJU?I BIBLIJU, POSEBNO ME DOJMILA IVA ISUSOVA RIJE? I NJEGOVE PRISPODOBE KOJIMA NAM JE

POKAZIVAO SVOJU LJUBAV I ZVAO NAS U SVOJE KRALJEVSTVO. IVA RIJE? JEDNOGA BOGA NAMA NA

KORIST I POTREBU. PRO?ITAJTE IH I OSJETITE NJIHOVU LJUBAV I SNAGU!


1. SOL ZEMLJE I SVJETLOST SVIJETA

''Vi ste sol zemlje. Ali ako sol obljutavi, ?ime ?e se ona osoliti Nije vie ni za to, nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze.''

''Vi ste svjetlost svijeta. Ne moe se sakriti grad to lei na gori. Niti se uie svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svije?njak da svijetli svima u ku?i. Tako neka svijetli vaa svjetlost pred ljudima da vide vaa dobra djela i slave Oca vaega koji je na nebesima.''

2. NUTARNJA SVJETLOST

''Oko je tijelu svjetiljka. Ako ti je dakle oko bistro, sve ?e tijelo tvoje biti svjetlo. Ako ti je pak oko nevaljalo, sve ?e tijelo tvoje biti tamno. Ako je dakle svjetlost koja je u tebi tamna, koliko ?e istom tama biti.''

3. DVA PUTA

''U?ite na uska vrata Jer iroka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu. O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u ivot i malo ih je koji ga nalaze.''

4. LANI PROROCI

''?uvajte se lanih proroka koji dolaze k vama u ov?jem odijelu, a iznutra su vuci grabeljivi. Po njihovim ?ete ih plodovima prepoznati. Bere li se s trnja gro?e ili s bodljike smokva Tako svako dobro stablo ra?a dobrim plodovima, a nevaljalo stablo ra?a plodovima zlim. Ne moe dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. Svako stablo koje ne ra?a dobrim plodom sije?e se i u oganj baca. Dakle, po plodovima ?ete ih njihovima prepoznati.''

5. KU?A NA STIJENI I KU?A NA PIJESKU

''Stoga, tko god slua ove moje rije?i i izvrava ih, biti ?e kao mudar ?ovjek koji sagradi ku?u na stijeni. Zapljuti kia, navale bujice, duhnu vjetrovi i sru?e se na tu ku?u, ali ona ne pada. Jer utemeljena je na stijeni.''

''Naprotiv, tko god slua ove moje rije?i, a ne vri ih, bit ?e kao lud ?ovjek koji sagradi ku?u na pijesku. Zapljuti kia, navale bujice, duhnu vjetrovi i sru?e se na tu ku?u i ona se srui. I bijae to ruevina velika.''

6. PONOVNI PAD

''A kad ne?isti duh izi?e iz ?ovjeka, luta bezvodnim mjestima trae?i spokoja, ali ne nalazi Tada rekne 'Vratit ?u se u ku?u odakle izi?oh.' I doavi, na?e je praznu, pometenu i ure?enu. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova, gorih od sebe, te u?u i nastane se ondje. Na kraju bude s onim ?ovjekom gore nego na po?etku. Tako ?e biti i s ovim opakim naratajem.''

7. SIJA?

''Gle, izi?e sija? sijati. I dok je sijao, neto zrnja pade uz put, do?oe ptice i pozobae ga. Neto opet pade na kamenito tlo, gdje nemae dosta zemlje, i odmah izniknu jer nemae duboke zemlje. A kad sunce ogranu, izgorje i jer nemae korijena, osui se. Neto opet pade u trnje, trnje uzraste i ugui ga. Neto napokon pade na dobru zemlju i davae plod jedno stostruk, jedno ezdesetostruk, tre?e tridesetostruk.''

TUMA?ENJE PRISPODOBE O SIJA?U

''Vi, dakle, posluajte prispodobu o sija?u. Svakomu koji slua Rije? o Kraljevstvu, a ne razumije, dolazi Zli te otima to mu je u srcu posijano. To je onaj uz put zasijan. A zasijani na tlo kamenito to je onaj koji ?uje Rije? i odmah je s rado?u prima, ali nema u sebi korijena, nego je nestalan kad zbog Rije?i nastane nevolja ili progonstvo, odmah se pokoleba. Zasijani u trnje to je onaj koji slua Rije?, ali briga vremenita i zavodljivost bogatstva ugue Rije?, te ona ostane bez ploda. Zasijani na dobru zemlju to je onaj koji Rije? slua i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje, jedan stostruko, jedan ezdesetostruko, a jedan tridesetostruko.''

8. KUKOLJ

Drugu prispodobu iznese ''Kraljevstvo je nebesko kao kad ?ovjek posije dobro sjeme na svojoj njivi. Dok su njegovi ljudi spavali, do?e njegov neprijatelj, posije posred ita kukolj i ode. Kad usjev uzraste i isklasa, tada se pokaza i kukolj. Sluge pristupe doma?inu pa mu reknu 'Gospodaru, nisi li ti dobro sjeme posijao na svojoj njivi Odakle onda kukolj' On im odgovori 'Neprijatelj ?ovjek to u?ini.' Nato mu sluge kau 'Ho?e li, dakle, da odemo pa da ga pokupimo' A on re?e 'Ne Da ne bismo sabiru?i kukolj i?upali zajedno s njim i penicu. Pustite nek oboje raste do etve. U vrijeme etve re?i ?u eteocima ''Pokupite najprije kukolj i sveite ga u snopove da se spali, a ito skupite u moju itnicu.''

ISUS TUMA?I PRISPODOBU O KUKOLJU

Pristupe mu u?enici govore?i ''Razjasni nam prispodobu o kukolju na njivi.'' On odgovori ''Sija? dobrog sjemena jest Sin ?ovje?ji. Njiva je svijet. Dobro sjeme sinovi su Kraljevstva, a kukolj sinovi Zloga. Neprijatelj koji ga posija jest ?avao. etva je svretak svijeta, a eteoci an?eli. Kao to se kukolj sabire i ognjem saie, tako ?e biti na svretku svijeta. Sin ?e ?ovje?ji poslati svoje an?ele da pokupe iz njegovog Kraljevstva sve zavodnike i bezakonike i bace ih u pe? ognjenu, gdje ?e biti pla? i krgut zubi. Tada ?e pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega.''

9. ZRNO GORUI?INO

I drugu prispodobu im iznese ''Kraljevstvo je nebesko kao kad ?ovjek uzme gorui?ino zrno i posija ga na svojoj njivi. Ono je dodue najmanje od svega sjemenja, ali kad uzraste, ve?e je od svega povr?a. Razvije se u stablo te dolaze ptice nebeske i gnijezde mu se po granama.''

10. KVASAC

I drugu um kaza prispodobu. ''Kraljevstvo je nebesko kao kad ena uze kvasac i zamijesi ga u tri mjere brana dok sve ne uskisne.'' A Isus im re?e ''Pazite, ?uvajte se kvasca farizejskog i saducejskog to jest licemjerja.'' Tada razumjee kako im ne re?e da se ?uvaju kvasca krunoga, nego nauka farizejskog i saducejskog.

11. BLAGO I DRAGOCJENI BISER

''Kraljevstvo je nebesko kao kad je blago skriveno na njivi ?ovjek ga prona?e, sakrije, sav radostan ode, proda sve to ima i kupi tu njivu.''
''Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad trgovac traga za lijepim biserjem prona?e jedan dragocjeni biser, ode, rasproda sve to ima i kupi ga.''

12. RIBARSKA MREA

''Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad mrea ba?ena u more zahvati svakovrsne ribe. Kad se napuni, izvuku je na obalu, sjednu i skupe dobre u posude, a loe izbace. Tako ?e biti i na svretku svijeta. Izi?i ?e an?eli, odijeliti zle od pravednih i baciti ih u pe? ognjenu, gdje ?e biti pla? i krgut zubi.''

13. PREPIRKE O FARIZEJSKIM PREDAJAMA

Tada pristupe Isusu farizeji i pismoznanci iz Jeruzalema govore?i ''Zato tvoji u?enici prestupaju predaju starih Ne umivaju ruke prije jela.'' On im odgovori ''A zato vi prestupate zapovijed Boju radi svoje predaje Ta re?e Bog ''Potuj oca i majku'' I ''Tko prokune oca i majku, smr?u neka se kazni'' A vi velite '' Rekne li tko ocu i majci ''Pomo? koja te od mene ide neka bude sveti dar, ne treba da potuje oca svoga ni majku svoju.'' Tako dokinuste rije? Boju radi svoje predaje. Licemjeri, dobro prorokova o vama Izaija

'' Narod me ovaj usnama ?asti,

a srce mu je daleko od mene.

Uzalud me tuju

nau?avaju?i nauke uredbe ljudske.''

Tada dozove mnotvo i re?e ''Sluajte i razumijte Ne one?i?uje ?ovjeka to ulazi u usta, nego to iz usta izlazi to ?ovjeka one?i?uje.''

Tada pristupe k njemu u?enici i kau mu ''Zna da su se farizeji sablaznili kad su ?uli ti rije?'' On im odgovori ''Svaki nasad koji ne posadi Otac moj nebeski iskorijenit ?e se. Pustite ih. Slijepi su, vo?e slijepaca A ako slijepac slijepca vodi, obojica ?e u jamu pasti.'' Petar prihvati i re?e mu ''Protuma?i nam tu prispodobu.'' A on re?e ''I vi jo ne razumijete Ne shva?ate li sve to ulazi na usta, ide u trbuh te se izbacuje u zahod. Naprotiv, to iz usta izlazi, iz srca izvire i to one?i?uje ?ovjeka. Ta iz srca izviru opake namisli, ubojstva, preljubi, bludnitva, kra?e, lana svjedo?anstva, psovke. To one?i?uje ?ovjeka, a jesti neopranih ruku ne one?i?uje ?ovjeka.''

14. IZGUBLJENA I NA?ENA OVCA

Nato im Isus kaza ovu prispodobu ''Tko od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu od njih, ne ostavi onih devedeset i devet u pustinji te po?e za izgubljenom dok je ne na?e A kad je na?e, stavi je na ramena sav radostan pa doavi ku?i, sazove prijatelje i susjede i rekne im ''Radujte se sa mnom Na?oh ovcu svoju izgubljenu.'' Kaem vam, tako ?e na nebu biti ve?a radost zbog jednog obra?enog grjenika negoli zbog devedeset i devet pravednik kojima ne treba obra?enja.''

15. PRISPODOBA O OKRUTNOM DUNIKU

''Stoga je kraljevstvo nebesko kao kad kralj odlu?i urediti ra?une sa slugama. Kad zapo?e obra?unavati, dovedoe mu jednoga koji mu dugovae deset tisu?a talenata. Kako nije imao odakle vratiti, zapovijedi gospodar da se proda on, ena i djeca i sve to ima te se podmiri dug. Nato sluga padne ni?ice pred nj govore?i ''Strpljenja imaj sa mnom i sve ?u ti vratiti.'' Gospodar se smilova tomu sluzi, otpusti ga i dug mu oprosti.''

''A kad taj sluga iza?e, nai?e na jednog svog druga koji mu dugovae sto denara. Uhvati ga i stane ga daviti govore?i ''Vrati to si duan.'' Drug padne preda nj i stane ga zaklinjati ''Strpljenja imaj sa mnom i vratiti ?u ti.'' Ali on ne htjede, nego ode i baci ga u tamnicu dok mu ne vrati duga.''

''Kad njegovi drugovi vidjee to se dogodilo, silno raalo?eni odoe i sve to dojavie gospodaru. Tada ga gospodar dozva i re?e mu ''Slugo opaki, sav sam ti onaj dug oprostio jer si me zamolio. Nije li trebalo da se i ti smiluje svom drugu, kao to sam se ja i tebi smilovao'' I gospodar ga, rasr?en, preda mu?iteljima dok mu ne vrati svega duga. Tako ?e i Otac moj nebeski u?initi s vama ako svatko od srca ne oprosti svomu bratu.''

16. RADNICI POSLJEDNJEG SATA

''Kraljevstvo je nebesko kao kad doma?in rano ujutro iza?e najmiti radnike u svoj vinograd. Pogodi se s radnicima po denar na dan i poalje ih u svoj vinograd. Iza?e i o tre?oj uri i vidje druge gdje stoje na trgu besposleni pa i njima re?e ''Idite i vi u moj vinograd pa to bude pravo dat ?u vam.'' I oni odoe. Iza?e opet o estoj uri i devetoj uri te u?ini isto tako. A kad iza?e u jedanaestoj uri, na?e druge gdje stoje i re?e im ''Zato ovdje stojite vazdan besposleni'' Kau mu ''Jer nas nitko ne najmi.'' Re?e im ''Idite i vi u vinograd.''

Uve?er kae gospodar vinograda svojem upravitelju ''Pozovi radnike i podaj im pla?u po?evi od posljednjih pa sve do prvih.'' Do?u tako oni od jedanaeste ure i prime po denar. Pa do?u oni prvi, pomisle da ?e primiti vie, ali i oni prime po denar. A kad primie, po?ee mrmljatiprotiv doma?ina ''Ovi posljednji jednu su uru radili i izjedna?io si ih s nama, koji smo podnosili svu tegobu dana i egu.''

''Nato on odgovori jednomu od njih ''Prijatelju, ne ?inim ti krivo. Nisi li se pogodio sa mnom po denar Uzmi svoje pa idi. A ja ho?u i ovom posljednjemu dati kao i tebi. Nije li mi slobodno ?initi sa svojim to ho?u ili zar je oko tvoje zlo to sam ja dobar''

''Tako ?e posljednji biti prvi, a prvi posljednji.''

17. PRISPODOBA O DVA SINA

''A to vam se ?ini ?ovjek neki imao dva sina. Pri?e prvom i re?e ''Sinko, hajde danas na posao u vinograd'' On odgovori ''Ne?u'' No poslije se predomisli i ode. Pri?e i drugom pa mu re?e isto tako. A on odgovori ''Evo me gospodaru'' i ne ode. Koji od te dvojice izvri volju o?evu'' Kau ''Onaj prvi.'' Nato ?e im Isus ''Zaista, kaem vam, carinici i bludnice pretekoe vas u kraljevstvo Boje Doista, Ivan do?e k vama putem pravednosti i vi mu ne povjerovaste, a carinici mu i bludnice povjerovae. Vi pak, makar to vidjeste, ni kasnije se ne predomisliste da mu povjerujete.''

18. VINOGRADARI UBOJICE

''Drugu prispodobu ?ujte Bijae neki doma?in koji posadi vinograd, ogradi ga ogradom, iskopa u njemu tijesak i podie kulu pa ga iznajmi vinogradarima i otputova. Kad se pribliilo vrijeme plodova, posla svoje sluge vinogradarima da uzmu njegov urod. A vinogradari pograbe njegove sluge pa jednoga istukoe, drugog ubie a tre?eg kamenovae. I opet posla druge sluge, vie njih nego prije, ali oni i s njima postupie jednako.''

''Naposljetku posla k njima svoga sina misle?i ''Potovat ?e mog sina.'' Ali kad vinogradari ugledaju sina, rekoe me?u sobom ''Ovo je batinik Hajde da ga ubijemo i imat ?emo batinu njegovu'' I pograbe ga, izbace iz vinograda i ubiju.''

''Kada dakle do?e gospodar vinograda, to ?e u?initi s tim vinogradarima'' Kau mu ''Opake ?e nemilo pogubiti, a vinograd iznajmiti drugim vinogradarima to ?e mu davati urod u svoje vrijeme.''

Kae im Isus ''Zar nikad niste ?uli u Pismima

kamen to ga odbacie graditelji

postade kamen zaglavni.

Gospodnje je to djelo

kakvo ?udo u o?ima naim

Zato ?e se kaem vam oduzeti od vas kraljevstvo Boje i dat ?e se narodu koji donosi njegove plodove. ''I tko padne na taj kamen,

smrskat ?e se,

a na koga on padne,

satrt ?e ga.''

Kad su glavari sve?eni?ki i farizeji ?uli te njegove prispodobe, razumjeli su da govori o njima.

19. PRISPODOBA O SVADBENOJ GOZBI

Isus im ponovno prozbori u prispodobama. ''Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu. Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoe do?i. Opet posla druge sluge govore?i ''Recite uzvanicima 'Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Do?ite na svadbu'' Ali oni ne mare?i odoe jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom. Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju. Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice i grad im spali.''

''Tada kae slugama ''Svadba je, evo, pripravljena, ali uzvanici ne bijahu dostojni. Po?ite stoga na raskr?a koga god na?ete, pozovite na svadbu.''

''Sluge izi?oe na putove i sabrae sve koje na?oe i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju. Kad kralj u?e pogledati goste, spazi ondje ?ovjeka koji ne bijae odjeven u svadbeno ruho. Kae mu ''Prijatelju, kako si ovamo uao bez svadbenog ruha'' A on zanijemi. Tad kralj re?e posluiteljima ''Sveite mu i ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje ?e biti pla? i krgut zubi.''

Doista, mnogo je zvanih, a malo izabranih.''

20. PRISPODOBA O BUDNOM UPRAVITELJU

''Tko li je onaj vjerni i razumni sluga to ga gospodar postavi nad svojim uku?anima da im izda hranu u pravo vrijeme Blago onome sluzi kojega gospodar kada do?e na?e da tako radi Zaista, kaem vam, postavit ?e ga nada svim imanjem svojim.''

''No rekne li taj zli sluga u srcu ''Okasnit ?e gospodar moj'' pa stane tu?i sudrugove, jesti i piti s pijanicama, do?i ?e gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u ?as u koji i ne sluti, rasje?i ?e ga i dodijeliti mu udes me?u licemjerima. Ondje ?e biti pla? i krgut zubi.''

''I onaj sluga to je znao volju gospodar svoga, a nije bio spreman ili nije u?inio po volji njegovoj, dobit ?e mnogo udaraca. A onaj koji je znao, ali je u?inio to zasluuje udarce, dobit ?e malo udaraca. Kome je god mnogo dano, od njega ?e se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, vie ?e se od njega iskati.''

21. PRISPODOBA O DESET DJEVICA

''Tada ?e kraljevstvo nebesko biti kao kad deset djevica uzee svjetiljke i izi?oe u susret zaru?niku. Pet ih bijae ludih, a pet mudrih. Lude uzee svjetiljke, ali ne uzee sa sobom ulja. Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzee u posudama ulja.''

''Budu?i da je zaru?nik okasnio, sve one zadrijemae i pozaspae. O pono?i nasta vika ''Evo zaru?nika Izi?ite mu u susret.'' Tada ustadoe sve one djevice i uredie svoje svjetiljke. Lude rekoe tada mudrima ''Dajte nam svoga ulja, gase nam se svjetiljke.'' Mudre im odgovore ''Nipoto. Ne bi doteklo ni nama ni vama. Po?ite radije k prodava?ima i kupite.''

''Dok one odoe kupiti, do?e zaru?nik koje bijahu pripravne, u?oe s njim na svadbu i zatvore se vrata. Poslije do?u i ostale djevice pa stanu dozivati ''GospodineGospodineOtvori nam'' A on im odgovori ''Zaista, kaem vam, ne poznam vas.''

Bdijte dakle jer ne znate ni dan ni ?asa.

22. PRISPODOBA O TALENTIMA

''Doista, kao kad ono ?ovjek, polaze?i na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugome dva, tre?emu jedan svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov.''

''Nakon dugo vremena do?e gospodar tih slugu i zatrai od njih ra?un. Pristupi mu onaj to je primio pet talenata i donese drugih pet govore?i ''Gospodaru, pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao.'' Re?e mu gospodar ''Valja, slugo dobri i vjerni. U malome si bio vjeran, nad mnogim ?u te postaviti. U?i u radost gospodara svoga.'' Pristupi i onaj sa dva talenta te re?e ''Gospodaru. Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao.''

Re?e mu gospodar ''Valja, slugo dobri i vjerni. U malome si bio vjeran, nad mnogim ?u te postaviti. U?i u radost gospodara svoga.''

A pristupi i onaj koji je primio jedan talent te re?e ''Gospodaru. Znadoh te, ?ovjek si strog, anje gdje nisi sijao i kupi gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talent tvoj u zemlju. Evo ti tvoje.'' A gospodar mu re?e ''Slugo zli i lijeni. Znao si da anjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao. Trebalo je dakle da uloi moj novac kod nov?ara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.''

''Uzmite stoga od njega talent i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onome koji ima jo ?e se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet ?e se i ono to ima. A beskorisnog slugu izbacite van u tamu. Ondje ?e biti pla? i krgut zubi.''

23. PRISPODOBA O MNAMA

Kako su oni to sluali, dometnu on prispodobu zato to bijae nadomak Jeruzalemu i oni mislili da ?e se odmah pojaviti kraljevstvo Boje. Re?e dakle ''Neki je ugledan ?ovjek imao otputovati u daleku zemlju da primi svoje kraljevstvo pa da se vrati. Dozva svojih deset slugu, dade im deset mna i re?e ''Trgujte dok ne do?em.'' A njegovi ga gra?ani mrzili te poslae za njim poslanstvo s porukom ''Ne?emo da se ovaj zakralji nad nama.''

''Kad je on primio kraljevstvo i vratio se, naredi da mu dozovu one sluge kojima je predao novac da sazna to su zaradili.''

''Pristupi prvi i re?e ''Gospodaru, tvoja mna donije deset mna.'' Re?e mu ''Valja slugo dobri. U najmanjem si bio vjeran, vladaj nad deset gradova.'' Do?e i drugi govore?i ''Mna je tvoja, gospodaru, donijela pet mna.'' I tomu re?e ''I ti budi nad pet gradova.''

Tre?i, opet, do?e govore?i ''Gospodaru, evo ti tvoje mne. Drao sam je u rupcu. Bojao sam te se jer si ?ovjek strog, uzima to nisi pohranio, anje to nisi posijao.''

Kae mu ''Iz tvojih te usta sudim, zli slugo. Znao si da sam ?ovjek strog, da uzimam to nisam pohranio i anjem to nisam posijao. Zato onda nisi uloio moj novac u nov?arnicu Ja bih ga po povratku podigao s dobitkom.'' Nato re?e nazo?nima ''Uzmite od njega mnu i dajte onomu koji ih ima deset.'' Rekoe mu ''Gospodaru, ta ve? ima deset mna.'' Kaem vam svakomu koji ima jo ?e se dati, a od onoga koji nema oduzet ?e se i ono to ima. A moje neprijatelje one koji me ne htjedoe za kralja dovedite ovamo i smaknite ih pred mojim o?ima.''

24. PRISPODOBA O SVJETILJCI I O MJERI - SHVA?ANJE EVAN?ELJA

I govorae im ''Unosi li se svjetiljka da se pod posudu stavi ili pod postelju Zar ne da se stavi na svije?njak Ta nita nije zastrto, osim zato da se o?ituje, i nita nije skriveno osim zato da do?e na vidjelo. Ima li tko ui da ?uje, neka ?uje.''

I govorae im ''Pazite to sluate. Mjerom kojom mjerite mjerit ?e vam se. I nadodat ?e vam se. Dosita, onomu tko ima dat ?e se, a onomu tko nema oduzet ?e se i ono to ima.''

25. PRISPODOBA O SJEMENU KOJE SAMO RASTE

I GOVORAE IM ''Kraljevstvo je Boje kao kad ?ovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, no?u ili danju sjeme klija i raste sam ne zna kako, zemlja sama od sebe donosi plod najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A ?im plod dopusti, bre se on la?a srpa jer eto etve.''

26. STABLO SE POZNA PO PLODOVIMA

''Nema dobra stabla koje bi ra?alo nevaljalim plodom niti stabla nevaljala koje bi ra?alo dobrim plodom. Ta svako se stablo po svom plodu poznaje. S trnja se ne beru smokve niti se s gloga gro?e trga.''

''Dobar ?ovjek iz dobra blaga srca svojega iznosi dobro, a zao iz zla iznosi zlo. Ta iz obilja srca usta mu govore.''

27. ISUSOV SUD O SUVREMENICIMA

''S kime dakle da prispodobim ljude ovog narataja Kome su nalik Nalik su djeci to sjede na trgu pa jedni drugima po poslovici dovikuju ''Zasvirasmo vam i ne zaigraste. Zakukasmo i ne zaplakaste.'' Doista, doao je Ivan Krstitelj. Nije kruha jeo ni vina pio, a velite ''?avla ima.'' Doao je Sin ?ovje?ji koji jede i pije, a govorite ''Evo izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grjenika.'' Ali opravda se Mudrost pred svom djecom svojom.

28. PROTIV LICEMJERJA

Kad se uto skupilo mnotvo, tisu?e i tisu?e, te su jedni druge gazili, po?e Isus govoriti najprije svojim u?enicima ''?uvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja. Nita nije skriveno to se ne?e saznati. Naprotiv, sve to u tami rekoste, na svjetlu ?e se ?uti, i to ste po krovitima u uho aptali, propovijedat ?e se po krovovima.''

29. ZGRTANJE VARAVA BOGATSTVA

Tada mu netko iz mnotva re?e ''U?itelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom batinu.'' Nato mu on re?e ''?ovje?e, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama.'' I dometnu im ''Klonite se i ?uvajte svake pohlepe koliko god netko obilovao, ivot mu nije u onom to posjeduje.''

Kaza im i prispodobu ''Nekomu bogatu ?ovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmiljae ''to da u?inim Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.'' I re?e ''Evo to ?u u?initi. Sruiti ?u svoje itnice i podignuti ve?e pa ?u ondje zgrnuti sve ito i dobra svoja. Tada ?u re?i dui svojoj ''Duo, evo ima u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Po?ivaj, jedi, pij, uivaj'' Ali Bog mu re?e ''Bezumni?e. Ve? no?as dua ?e se tvoja zaiskati od tebe. A to si pripravio, ?ije ?e biti'' Tako biva s onim koji sebi zgr?e blago, a ne bogati se u Bogu.''

30. NEPLODNA SMOKVA

Nato im pripovjedi ovu prispodobu ''Imao netko smokvu zasa?enu u svom vinogradu. Do?e trae? ploda na njoj i ne na?e pa re?e vinogradaru ''Evo, ve? tri godine dolazim i traim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zato da iscrpljuje zemlju'' A on mu odgovori ''Gospodaru, ostavi je jo ove godine dok je ne okopam i ne pognojim. Moda ?e u budu?e uroditi. Ako li ne, posje?i ?e je.''

31. IZGUBLJENA I NA?ENA DRAHMA

''Ili, koja to ena, ima li deset drahma pa izgubi jednu drahmu, ne zapali svjetiljku, pomete ku?u i briljivo pretrai dok je ne na?e A kad je na?e, pozove prijateljice i susjede pa ?e im ''Radujte se sa mnom. Na?oh drahmu to je bijah izgubila.'' Tako, kaem vam, biva radost pred an?elima Bojim zbog jednog obra?enog grijenika.''

32. IZGUBLJENI I NA?ENI SIN

I nastavi ''?ovjek neki imao dva sina. Mla?i re?e ocu ''O?e, daj mi dio dobara koji mi pripada.'' I razdijeli im imanje. Nakon nekoliko dana mla?i sin pokupi sve, otputova u daleku zemlju i ondje potrati svoj dobra ive?i razvratno.''

''Kad sve potroi, nasta ljuta glad u onoj zemlji te on po?e oskudijevati. Ode i pribi se kod jednog itelja u onoj zemlji. On ga posla na svoj polja pasti svinje. elio se nasitit roga?ima to su ih jele svinje, ali mu ih nitko nije davao.''

''Doavi k sebi, re?e ''Koliki najamnici oca moga imaju kruha napretek, a ja ovdje umirem od gladi. Ustat ?u, po?i svomu ocu i re?i mu ''O?e, sagrijeih protiv Neba i pred tobom. Nisam vie dostojan zvati se sinom tvojim. Primi kao jednog od svojih najamnika.''

''Usta i po?e svom ocu. Dok je jo bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potr?a, pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin ?e mu ''O?e. Sagrijeih protiv Neba i pred tobom. Nisam vie dostojan zvati se sinom tvojim.'' A otac re?e slugama ''Brzo iznesite haljinu najljepu i obucite ga. Stavite mu prsten na ruku i obu?u na nogu. Tele ugojeno dovedite i zakoljite pa da se pogostimo i proveselimo jer sin mi ovaj bijae mrtav i oivje, izgubljen bijae i na?e se.'' I stadoe se veseliti.

''A stariji sin mu bijae u polju. Kad se na povratku pribliio ku?i, za?u svirku i igru pa dozva jednoga slugu da se raspita to je to. A ovaj ?e mu ''Doao je tvoj brat pa otac tvoj zakla tele ugojeno to sina zdrava do?eka.'' A on se rasrdi i ne htjede u?i. Otac tada iza?e i stane ga nagovarat. A on ?e ocu ''Evo, toliko ti godina ti sluim i nikad ne prestupih tvoju zapovijed, a nikad mi ni jareta nisi dao da se s prijateljima proveselim. A kad do?e ovaj sin tvoj koji s bludnicama prodrije tvoje imanje, ti mu zakla ugojeno tele.'' Nato ?e mu otac ''Sinko, ti si uvijek sa mnom i sve moje tvoje je. No trebalo se veseliti i radovati jer tvoj brat bijae mrtav i oivje, izgubljen i na?e se.''

33. NEPOTENI UPRAVITELJ

Govorae i svojim u?enicima ''Bijae neki bogat ?ovjek koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuen pred njim kao da mu rasipa imanje. On ga pozva pa mu re?e ''to to ?ujem o tebiPoloi ra?un o svom upravljanju jer vie ne moe biti upravitelj.'' Nato upravitelj re?e u sebi ''to da u?inim kas mi gospodar moj oduzima upravu Kopat Nemam snage. Prositi Stidim se. Znam to ?u da me prime u svoje ku?e kad budem maknut s uprave.''

''I pozva dunike svoga gospodara, jednog po jednog. Upita prvog ''Koliko duguje gospodaru mojemu'' On re?e ''Sto bata ulja.'' A on ?e mu ''Uzmi svoju zadunicu, sjedni brzo i napii pedeset.'' Zatim re?e drugomu ''A ti, koliko ti duguje'' On odgovori ''Sto kora penice.'' Kae mu ''Uzmi svoju zadunicu i napii osamdeset.''

''I pohvali gospodar nepotenog upravitelja to snalaljivo postupi jer sinovi su ovoga svijeta snalaljiviji prema svojima od sinova svjetlosti.''

''I ja vama kaem napravite sebi prijatelje od nepotena bogatstva pa kad ga nestane da vas prime u vje?ne atore.''

''Tko je vjeran u najmanjem, i u najve?em je vjeran, a tko je u najmanjem nepoten, i u najve?em je nepoten.. ako dakle ne bijaste vjerni u nepotenom bogatstvu, tko li ?e vam istinsko povjeriti I ako u tu?em ne bijaste vjerni, tko li ?e vam vie dati''

34. NE MOE SE SLUITI DVOJICI GOSPODARA

''Nijedan sluga ne moe sluiti dvojici gospodara. Ili ?e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili ?e uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne moe se sluiti Bogu i bogatstvu.

35. BOGATA I LAZAR

''Bijae neki bogata. Odijevao se u grimiz i tanani lan i danomice se sjajno gostio. A neki siromah, imenom Lazar, leao je sva u ?irevima pred njegovim vratima i prieljkivao nasititi se onim to je padalo s bogataeva stola. ?ak su i psi dolazili i lizali mu ?ireve.''

''Kad umrije siromah, odnesoe ga an?eli u krilo Abrahamovo. Umrije bogata te bude pokopan. Tada u tekim mukama u paklu, podie svoje o?i te izdaleka ugleda Abrahama i u krilu mu Lazara pa zavapi ''O?e Abrahame, smiluj mi se i poalji Lazara da umo?i vrak svoga prsta u vodu i rashladi mi jezik jer se strano mu?im u ovom plamenu.'' Re?e na to Abraham ''Sinko. Sjeti se da si za ivota primio dobra svoja, a tako i Lazar zla. Sada se on ovdje tjei a ti se mu?i. K tome izme?u vas i nas zjapi provalija golema te koji bi htjeli i prije?i odavde k vama, ne mogu, a ni odatle k nama prijelaza nema.''

Nato ?e bogata ''Molim te onda, o?e, poalji Lazara u ku?u oca moga. Imam petero bra?e pa neka im posvjedo?i da i oni ne do?u u ovo mjesto muka.''

Kae Abraham ''Imaju Mojsija i Proroke. Njih neka posluaju.'' A on re?e ''O ne, Abrahame. Nego do?e li tko od mrtvih k njima, obratit ?e se.'' Re?e mu ''Ako ne sluaju Mojsija i Proroka, ne?e povjerovati sve da i od mrtvih tko ustane.''

36. SLUITI PONIZNO

''Tko ?e to od vas re?i sluzi svomu, ora?u ili pastiru, koji se vrati s polja ''Do?i i brzo sjedni za stol.'' Ne?e li mu naprotiv re?i ''Pripravi to ?u ve?erati pa se pripai i posluuj mi dok jedem i pijem, potom ?e ti jesti i piti.'' Zar duguje zahvalnost sluzi jer je izvrio to mu je nare?eno Tako i vi kad izvrite sve to vam je nare?eno, recite ''Sluge smo beskorisne. U?inismo to smo bili duni u?initi.''

37. USTRAJNOST U MOLITVI

Kaza im i prispodobu kako valja svagda moliti i nikada ne sustati. ''U nekom gradu bio sudac. Boga se nije bojao, za ljude nije mario. U tom gradu bijae i neka udovica. Dolazila k njemu i molila ''Obrani me od mog tuitelja.'' No on ne htjede zadugo. Napokon re?e u sebi ''Iako se Boga ne bojim nit za ljude marim, ipak, jer mi udovica ova dodijava, obranit ?u je da vje?no ne dolazi mu?iti me.''

Nato re?e Gospodin ''?ujte to govori nepravedni sudac. Ne?e li onda Bog obraniti svoje izabrane koji dan i no? vape k njemu sve ako i odga?a stvar njihovu Kaem vam, ustat ?e urno na njihovu obranu. Ali kad Sin ?ovje?ji do?e, ho?e li na?i vjere na zemlji''

38. FARIZEJ I CARINIK

Nekima pak koji se pouzdavahu u sebe da su pravednici, a druge podcjenjivahu, re?e zatim ovu prispodobu ''Dva ?ovjeka uzi?oe u Hram pomoliti se jedan farizej, drugi carinik. ''Farizej se uspravan ovako u sebi molio ''Boe, hvala ti to nisam kao ostali ljudi grabeljivici, nepravednici, preljubnici ili kao ovaj carinik. Postim dva put u tjednu, dajem desetinu od svega to steknem.'' A carinik, stoje?i izdaleka, ne usudi se ni o?iju podignuti prema nebu, nego se udarae u prsa govore?i ''Boe, milostiv budi meni greniku.'' Kaem vam ovaj si?e opravdan ku?i svojoj, a ne onaj. Svaki koji se uzvisuje, bit ?e ponien a koji se ponizuje, bit ?e uzvien.''

39. UDOVI?IN DARAK

Pogleda i vidje kako bogatai bacaju u riznicu svoje darove. A ugleda i neku ubogu udovicu kako baca onamo dva nov?i?a. I re?e ''Uistinu, kaem vam ova je sirota udovica ubacila vie od sviju. Svi su oni zapravo me?u darove ubacili od svog suvika, a ona je od svoje sirotinje ubacila sav itak to ga imae.''

40. ISUS - DOBRI PASTIR

''Zaista, zaista, kaem vam tko god u ov?injak ne ulazi na vrata, nego negdje drugdje preska?e, kradljivac je i razbojnik. A tko na vrata ulazi, pastir je ovaca. Tome vratar otvara i ovce sluaju njegov glas. On ovce svoje zove imenom pa ih izvodi. A kad sve svoje izvede, pred njima ide i ovce idu za njim jer poznaju njegov glas. Za tu?incem, dakako ne idu, ve? bjee od njega jer tu?in?eva glasa ne poznaju.''

Isus im kaza tu poredbu, ali oni ne razumjee to im htjede time kazati. Stoga im Isus ponovno re?e ''Zaista, zaista, kaem vam ja sam vrata ovcama. Svi koji do?oe prije mene, kradljivci su i razbojnici, ali ih ovce ne posluae. Ja sam vrata. Kroz me tko u?e, spasit ?e se, i ulazit ?e i izlaziti i pau nalaziti. Kradljivac dolazi samo da ukrade, zakolje i pogubi. Ja do?oh da ivot imaju, u izobilju da ga imaju.''

''Ja sam pastir dobri. Pastir dobri ivot svoj polae za svoje ovce. Najamnik, koji nije pastir i nije vlasnik ovaca, kada vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bjei, a vuk ih zgrabi i razgoni najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao to mene poznaje Otac i ja poznajem Oca i ivot svoj polaem za ovce. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ov?injaka. I njih treba da dovedem i glas ?e moj ?uti i bit ?e jedno stado, jedan pastir. Zbog toga me ljubi i Otac to polaem ivot svoj da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe polaem. Vlast imam poloiti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.''

41. TRS I LOZA

''Ja sam istinski trs, a Otac moj vinogradar. Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on sije?e, a svaku koja rod donosi ?isti da vie roda donese. Vi ste ve? o?i?eni po rije?i koju sam vam zborio. Ostanite u meni i ja u vama. Kao to loza ne moe donijeti roda sam od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni. Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne moete u?initi nita. Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore. Ako ostanete u meni i rije?i moje ostanu u vama, to god ho?ete, itite i bit ?e vam. Ovime se proslavlja Otac moj da donosite mnogo roda i da budete moji u?enici. Kao to je ljubio Otac mene tako sam i ja ljubio vas, ostanite u mojoj ljubavi. Budete li ?uvali moje zapovijedi, ostat ?ete u mojoj ljubavi, kao to sam i ja ?uvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaa radost bude potpuna. Ovo je moja zapovijed ljubite jedni druge kao to sam i ja vas ljubio Ve?e ljubavi nitko nema od ove da tko ivot svojoj poloi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako ?inite to vam zapovijedam. Vie vas ne zovem slugama jer sluga ne zna to mu radi njegov gospodar, vas sam nazvao prijateljima jer vam priop?ih sve to sam ?uo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene nego ja vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod va da ostane te vam Otac dadne to god zaitete u moje ime. Ovo vam zapovijedam da ljubite jedni druge.''

42. MRNJA SVIJETA NA ISUSOVE U?ENIKE

''Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije vas. Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio, no budu?i da niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi. Sje?ate se rije?i koju vam rekoh ''Nije sluga ve?i od gospodara.'' Ako su mene progonili, i vas ?e progoniti, ako su moju rije? ?uvali, da vau ?e ?uvati. A sve ?e to poduzimati protiv vas poradi imena moga jer ne znaju onoga koji me posla. Da nisam doao i da nisam govorio, ne bi imali grijeha, no sada nemaju izgovora za svoj grijeh. Tko mene mrzi, mrzi i Oca mojega. Da nisam u?inio me?u njima djela kojih nitko drugi ne ?ini, ne bi imali grijeha, a sada vidjee pa ipak zamrzie mene i Oca mojega. No neka se ispuni rije? napisana u njihovu zakonu ''MRZE ME NIZATO.'' A kada do?e Branitelj koga ?u vam poslati od Oca Duh istine koji od Oca izlazi on ?e svjedo?iti za mene. I vi ?ete svjedo?iti jer ste od po?etka sa mnom. To sam vam govorio da se ne sablaznite. Izop?avat ?e vas iz sinagoga. to vie,dolazi ?as kada ?e svaki koji vas ubije misliti da slui Bogu.A to ?e ?initi jer ne upoznae ni Oca ni mene. Govorio sam vam ovo da se, kada do?e vrijeme, sjetite da sam vam rekao.''

43. DJELOVANJE DUHA SVETOGA

''S po?etka vam ne rekoh ovo jer bijah s vama. A sada odlazim k onome koji me posla i nitko me od vas ne pita ''Kamo ide'' Naprotiv, alo?u se ispunilo vae srce to vam ovo kazah. No kaem vam istinu bolje je za vas da ja odem jer ako ne odem, Branitelj ne?e do?i k vama, ako pak odem, poslat ?u ga k vama. A kad on do?e, pokazat ?e svijetu to je grijeh, to li pravednost, a to osuda grijeh je to ne vjeruju u mene, pravednost to odlazim Ocu i vie me ne vidite, a osuda to je knez ovoga svijeta osu?en. Jo vam mnogo imam kazati ali sada ne moete nositi. No kada do?e on - Duh istine upu?ivat ?e vas u svu istinu, jer ne?e govoriti sam od sebe, nego ?e govoriti to ?uje i navje?ivat ?e vam ono to dolazi. On ?e mene proslavljati jer ?e od mojeg uzimati i navje?ivati vama. Sve to ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh od mojeg uzima i navje?ivat ?e vama.

44. ''OPET ?ETE ME VIDJETI''

''Malo, i vie me ne?ete vidjeti, i opet malo, pa ?ete me vidjeti.'' Nato se neki od u?enika zapitkivahu ''Malo, i ne?ete me vidjeti, i opet malo, pa ?ete me vidjeti'' i ''Odlazim Ocu.'' Govorahu dakle ''to je to to kae ''Malo.'' Ne znamo to govori.''

Isus spozna da su ga htjeli pitati pa im re?e ''Pitate se me?u sobom o tome to kazah ''Malo, i ne?ete me vidjeti, i opet malo, pa ?ete me vidjeti.'' Zaista, zaista, kaem vam vi ?ete plakati i jaukati, a svijet ?e se veseliti. Vi ?ete se alostiti, ali alost vaa ?e se okrenuti u radost. ena kad ra?a, alosna je jer je doao njezin ?as, ali kad rodi djetece, ne spominje se vie muke od radosti to se ?ovjek rodio na svijet. Tako dakle i vi sad ste u alosti, no ja ?u vas opet vidjeti, a srce ?e vam se radovati i radosti vae nitko vam oteti ne?e. U onaj me dan ne?ete vie nita pitati. Zaista, zaista, kaem vam to god zaitete od Oca, dat ?e vam u moje ime. Dosad niste iskali nita u moje ime. Itite i primit ?ete da radost vaa bude potpuna.''

45. ZAVRETAK GOVORA POBJEDA NAD SVIJETOM

''To sam vam govorio u poredbama. Dolazi ?as kad vam vie ne?u govoriti u poredbama, nego ?u vam otvoreno navje?ivati Oca. U onaj dan iskat ?ete u moje ime i ne velim vam da ?u ja moliti Oca za vas. Ta sam vas Otac ljubi jer vi ste mene ljubili i vjerovali da sam ja od Boga iziao. Iziao sam od Oca i doao na svijet. Opet ostavljam svijet i odlazim Ocu.''

Kau mu u?enici ''Evo, sad otvoreno zbori i nikakvom se poredbom ne slui. Sada znamo da sve zna i ne treba da te tko pita. Stoga vjerujemo da si iziao od Boga.''

Odgovori im Isus ''Sada vjerujete Evo dolazi ?as i ve? je doao rasprit ?ete se svaki na svoju stranu i mene ostaviti sama. No ja nisam sam jer Otac je sa mnom. To vam rekoh da u meni mir imate. U svijetu imate muku, ali hrabri budite JER JA SAM POBIJEDIO SVIJET.''