Subota, 21.06.2014.g.

Čitajući ta prekrasna svjedočanstva o  ČISTILIŠTU,  privatne spoznaje i

objave koje su doživjeli razni dragi sveci, vidim i osjećam da su  SVI

ONI  ČVRSTO  VJEROVALI  U  POSTOJANJE  ČISTILIŠTA,  U

PATNJE  DUŠA  U  NJEMU  I  U  TO  DA  MI  RAZNIM  SVOJIM

MOLITVAMA,  PRIKAZANIM  MISAMA,  DJELIMA  MILOSRĐA  I

POSTOM,  MOŽEMO  POMOĆI  TIM  DRAGIM  DUŠAMA.

I posebno me dojmilo jedno razmišljanje, jedna meditacija  Svetog

Augustina o njegovoj majci, Svetoj Moniki, poslije njezine smrti. Ta

meditacija, kao molitva, dirnula me jer sam se i ja prisjetio duše mojeg

tate, i još nekih duša, za koje mislim da pate u Čistilištu.

Zato to prekrasno razmišljanje donosim ovdje u cijelosti:

''Sada, pošto je prošla prvotna bol, prouzrokovana prirodnim

osjećajem, ja vas slavim, o Gospodine, u ime tvoje službenice, i

još ću prosuti mnogo suza pred Vama, no ne materijalnih već

duhovnih suza, koje silaze spontano s trepavica, na samu

pomisao u kakvoj se opasnosti nalaze one duše koje su

sagriješile u Adamu, jer koliko god je moja majka živjela u

ISUSU  KRISTU,  te je živjela u tijelu, slaveći uvijek  Vaše

SVETO  IME,  sa svim žarom svoje vjere, te moralnom

ćudorednošću svoga ponašanja, ipak se ne usuđujem reći,

Gospodine, da od dana njezinog pristanka na krštenje, iz

njezinih usta nije izašla nijedna riječ koje se protivi Vašim

zapovijedima.

No, kako Vi ne volite tražiti grijehe, gajim sinovsku nadu, da je

moja majka našla milosrđe pred  Vašim  LICEM.

I stoga, o  BOŽE  moga srca, stavljam na stranu sveta djela

moje majke, i po kojima se tješim, neizmjerno Vam

zahvaljujući, samo Vas molim oproštenje za njezine grijehe:

Uslišajte me, zaklinjem Vas, po  KRVAVIM  RANAMA  ONOGA

KOJI  JE U MRO  ZA  NAS  NA  SRAMOTNOM  KRIŽU,  A  KOJI

NAS  LJUDE  SADA  ZAGOVARA  UZAŠAVŠI  NA  NEBO  S  VAŠE

DESNE.

Znam da je ona činila mnoga djela milosrđa, te da je oprostila

od sveg srca svima sve dugove: oprostite joj i Vi njezine dugove,

ako je što sagriješila kroz tolike godine od dana kada je bila

preporođena po krštenju, sve do njezinog prijelaza u drugi

život.

Oprostite joj,  GOSPODINE,  oprostite joj, zaklinjem Vas, ne

budite joj  SUDAC,  jer Vaše milosrđe nadilazi Vašu pravdu,

Vaše su riječi istinite a Vi ste obećali milosrđe onima koji budu

milosrdni. Ja vjerujem da ste joj Vi već ukazali milosrđe, o moj

BOŽE,  no ipak,  primite hvale s mojih usana.

Sjetite se da se u času prijelaza na drugi život nije brinula za

svečani pogreb i počasni mimohod; nije svoje tijelo namazala

dragocjenim miomirisima, niti se brinula za ljepotu grobnice,

niti je tražila da je se prenese u Tagastu, u domovinu, u

grobnicu koju je već sagradila.

Ona je samo tražila da je se sjetimo pred Vama u svakodnevnim

molitvama pred Vašim svetim oltarima, u uzvišenom Otajstvu na

kojem je svakodnevno prisustvovala; znala je da se u Otajstvu

prikazuje prečista Žrtva i Krv koji su poništili sve naše krivice te

fatalnu presudu na propast.

Neka, Gospodine, ona počiva u pokoju, pokraj kostiju njezinog

sudruga u životu, uz onog kojem je ostala vjerna u radostima

djevičanstva i u žalostima udovištva, kraj onog kojem je postala

sluškinje samo da ga pridobije za Vas, sa svojom ljekovitom

strpljivošću.

A Vi, moj  BOŽE,  nadahnite Vašim slugama, mojoj braći,

nadahnite moje  duhovne sinove, koji su moji učitelji, da moje

srce, moj glas, moji zapisi, budu njima na korist, nadahnite sve

one koji budu čitali ove moje riječi, da se sjete kod Vaših oltara

Monike, Vaše sluškinje, i Patricija, njezinog muža. Oni su me

doveli na svijet; dajte dakle da svi oni koji žive u lažnom svjetlu

ovog svijeta, da se pobožno sjete mojih rođaka, tako da zadnja

molitva moje umiruće majke bude uslišana i više no što je ona

tražila: neka ona ne primi samo moje molitve, već i molitve

mnogih drugih.''

Ovu molitvu Sveti Augustin napisao je za svoju majku dvadeset godina

nakon njezine smrti. I po tome se vidi koliko je on vjerovao u Čistilište,

koliko je vjerovao da tamo pate mnogi koji su u našim očima sveto živjeli

u ovozemaljskom životu. I koliko je vjerovao da je  BOŽJI SUD STROG.

Ova molitva Svetog Augustina može nas ponukati da se više molimo i

prikazujemo razne duhovnosti za spas iz Čistilišta duša naših roditelja kao

i drugih nama dragih ljudi.

Mene je sve ovo što sam pročitao samo dodatno nadahnulo da svoje

molitve, prikazane mise, djela milosrđa i post, prikazujem za spas ti

dragih trpeći  DUŠA  U  ČISTILIŠTU.

A odredio sam si i još neke molitve i ponašanja koje sam namijenio za

spas  DUŠA  IZ  ČISTILIŠTA, koje neke već i neko vrijeme činim onako

spontano.

Kad prođem kraj bilo kojeg groblja prekrižim se, ako sam sam rukom,

ako nisam sam onda onako u sebi i izmolim:

''BLAGOSLOVI  BOŽE  DUŠE  SVIH  POKOJNIH  POKOPANIH  NA

OVOM  GROBLJU  I  SMILUJE  SE  NJIMA  I  NJIHOVIM  OBITELJIMA

PO  MILOSRĐU  SVOJEM  I  LJUBAVI  SVOJOJ  BESKRAJNOJ.

SVET  I  PRESVET  MOJ  TROJEDINI,  LJUBLJENI  BOŽE,  OČE,  SINE  I

DUŠE  SVETI,  ČAŠĆEN,  HVALJEN,  SLAVLJEN  I  BLAGOSLOVLJEN  U

SVE  VIJEKE  VJEKOVA.  I  ČAST  I  SLAVA  TEBI  PRESVETA  DJEVICE

I  ČAST  I  SLAVA  CIJELOM  DUHOVNOM  SVIJETU  KOJI  VRŠI  I

POŠTUJE  BOŽJU  VOLJU.''

Isto učinim i kod svakog malog križa ili upaljenog lampaša kraj ceste, što

pokazuje da je tu netko poginuo u saobraćajnoj nesreći.

Odredio sam si da je srijeda dan u tjednu kada ću posebno posvetiti sve

svoje molitve, djela milosrđa, postove za spas  DUŠA  U  ČISTILIŠTU.

Pokušat ću postiti samo o vodi, prikazivat ću molitve i trpljenja za njihovo

spasenje.

Petak sam odredio za prikazivanje molitve i djela milosrđa, kao i post o

vodi, za  OBRAĆENJE  GRIJEŠNIKA.

Srijeda će biti to isto za spas  DUŠA  U  ČISTILIŠTU.

POSEBNO  ONIH  KOJE  NAJVIŠE  TRPE  I  PATE.  A  OD  NJIH

POSEBNO  ONIH  OD  SVEĆENIČKIH  I  REDOVNIČKIH  DUŠA.

I prikazat ću kod našeg dragog starog svećenika Antuna puno misa z

a spas  DUŠA  U  ČISTILIŠTU.  I  DUŠA  NEROĐENE  DJECE.

Tako…

Prekrasno su me duhovno obnovile te male knjižice, mala i velika

svjedočanstva mnogih svetaca i blaženika iz privatnih objava i duhovnih

spoznaja koje su dobile od Gospodina, Djevice Marije i dragih anđela, te

dragih trpećih  DUŠA  IZ  ČISTILIŠTA,  o tome da  ČISTILIŠTE  stvarno

postoji, da je tamo bezbroj duša koje teško pate, i da im je neizmjerno

potrebna naša pomoć.

NAŠE  PRIKAZANJE  MISA  ZA  NJIH.

NAŠE  MOLITVE  ZA  NJIH.

NAŠA  DJELA  MILOSRĐA  NAMIJENJENA  ZA

NJIHOVO  SPASENJE.

NAŠ  POST  I  TJELESNA  ODRICANJA  ZA

NJIHOVE  SPASENJE.

A koliko je to sve Gospodinu Bogu drago možemo vidjeti i iz jednog

malog svjedočanstva kojeg sam pronašao u jednoj od knjižica:

''Kronike fratara propovjednika donose da se jednom podigla

prava rasprava o tome između dva dominikanca, fra Benedikta i

fra Bertranda. Ovaj zadnji branio je tezu  grješnika, za čije

obraćenje je vrlo često služio svete mise, molio je mnogo i

podvrgavao se teški pokorama.

Grješnici, govorio je on, nalaze se u opasnosti da dođu u Pakao

ako nastave život na putu propasti, i svakim danom idu sve više

prema tom mjestu užasnih muka kojima nema kraja. Spasitelj

nije trpio i umro za duše u Čistilištu već za grješnike.

Sudjelovati, dakle, u dijelu otkupljenja Krista Isusa je čin draži

Bogu i dostojniji Njegovog Božanstva, dok puštajući da

propadne jedna duša znači prepustiti da se izgubi Krv

Spasiteljeva.

Duše u Čistilištu, naprotiv, nisu u nikakvoj opasnosti, one su

sigurne u svoje vječno spasenje. Istina je, one trpe strašne

muke, ali se ne trebaju bojati Pakla i strašne vječnosti pune

muka. Svakim danom sve više nestaju njihovi dugovi koju su

počinili protiv pravde Božje, prije ili kasnije postići će slavu

Božju, dok su grješnici robovi demona, to je najstrašnija

nesreća koja može zadesiti čovjeka.

Fra Benedikta je zastupao pravo pokojnika te je govorio:

'Grješnici su robovi Sotone jer to oni hoće biti. Njihovi lanci su

dragovoljni, ovisni samo o njima da ih slome, dok jadne duše u

Čistilištu u svojim mukama ne mogu učiniti ništa drugo već

samo moliti pomoć živih jer je njima nemoguće slomiti željeza

koja ih vežu u tom izjedajućem zatvoru. Kao između dva

prosjaka, jedan je jak i sposoban za rad, onaj drugi bolestan i

nemoćan poziva na samilost i moli milostinju za sebe jer ne

može upravljati svojim udovima.

Tako se dešava sa dušama u Čistilištu koje se nikako ne mogu

osloboditi tih boli. Istina je da trpe za svoje prošle grijehe, no

te su grijehe već oplakivale i prezrele. One su ušle u milost

Božju i postadoše njegove prijateljice, dok grješnici su buntovni

i neprijatelji Gospodnji.'

To su bili argumenti jednog i drugog, i kako se dešava uobičajno

u takvim slučajevima, niti jedan niti drugi nisu se mogli

uzajamno razuvjeriti glede njihovih stajališta.

Pitanje je ostalo neriješeno, kada jedna čudesna vizija dođe i

prekine kontraverziju.

Jedne noći, dok se fra Bertrando kretao prema koru radi

molitve, vidje kako mu se približava neka duša iz Čistilišta.

Izgledala je kao da će je teret satrti od težine, i jecajući mu se

približavala. Potaknut samilošću, htjede uzeti na vlastita

ramena taj teret, ali od prevelike težine shvati kako su

preteške boli Čistilišta, tako da od tog dana pa nadalje,

nastavljajući moliti za obraćenje grješnika, odluči da će

pomagati dušama u Čistilištu prikazujući svakodnevno sv. Misu

za njih…''

Ja nemam tih spoznaja za koga je bolje moliti,  da li za  DRAGE  DUŠE

U  ČISTILIŠTU  ili  za  OBRAĆENJE  GRJEŠNIKA,  DRAGIH  LJUDI  OKO

NAS.

Osjećam  i  imam  neke  spoznaje koliko pate drage  DUŠE  U

ČISTILIŠTU,  POSEBNO  ONE  KOJE  NAJVIŠE  TRPE  I  PATE.

S druge strane,  BIO  SAM  VELIKI,  VELIKI  GRJEŠNIK,  i znam da bez

BOŽJE  MILOSTI  I  MOLITVI  DRUGIH  dragih  ljudi se  NIKADA  NE  BI

OBRATIO.

Znam koliko je bio težak moj put obraćenja.

A zato što nikako ne mogu donijeti neki

meritoran sud o tome ja se molim, jednako

molim, i za  OBRAĆENJE  GRJEŠNIKA  I  ZA

SPAS  DUŠA  U  ČISTILIŠTU.

I  PRINOSIM  MISE  I  ZA  SPAS  DUŠA  U ČISTILIŠTU  I  ZA  SPAS

SUŠA  NEROĐENE  DJECE.

I  PRINOSIM  MISE  ZA  OBRAĆENJE  GRJEŠNIKA,  BOGOPSOVAČA,

PIJANIH  LJUDI,  ONIH  KOJI  SU  SUDJELOVALI  U  GRIJEHU

ABORTUSA  I  ZA  OBRAĆENJE  POJEDINIH  DRAGIH  LJUDI  I

OBITELJI.

I  MOLIM  ZA  SVE  NJIH,  I  PRINOSIM  DJELA  MILOSRĐA  I  POSTIM.

SRIJEDA  ZA  DUŠE  U  ČISTILIŠTU.

PETAK  ZA  OBRAĆENJE  GRJEŠNIKA.

BOŽE  MOJ  LJUBLJENI,  BUDI  IM  SVIMA

MILOSRDAN!

SVET  I  PRESVET  MOJ  LJUBLJENI,

TROJEDINI  BOŽE,  OČE,  SINE  I  DUŠE  SVETI.

ČAŠĆEN,  HVALJEN,  SLAVLJEN  I

BLAGOSLOVLJEN  U  SVE  VIJEKE  VJEKOVA.

ČAST  I  SLAVA  TEBI  PRESVETA  DJEVICE,

NAŠA  NEBESKA  MAJČICE.

I  ČAST  I  SLAVA  CIJELOM  DUHOVNOM

SVIJETU  KOJI  VRŠI  I  POŠTUJE  BOŽJU

VOLJU.

SVET  I  PRESVET  MOJ  LJUBLJENI  BOŽE.

SVET  I  PRESVET.