�

�

?ITAJU?I� BIBLIJU,� POSEBNO� ME� DOJMILA� �IVA� ISUSOVA� RIJE?� I� NJEGOVE� PRISPODOBE� KOJIMA� NAM� JE

POKAZIVAO� SVOJU� LJUBAV� I� ZVAO� NAS� U� SVOJE� KRALJEVSTVO.� �IVA� RIJE?� JEDNOGA� BOGA� NAMA� NA

KORIST� I� POTREBU.� PRO?ITAJTE� IH� I� OSJETITE� NJIHOVU� LJUBAV� I� SNAGU!�

1. SOL� ZEMLJE� I� SVJETLOST� SVIJETA

''Vi ste sol zemlje. Ali ako sol obljutavi, ?ime ?e se ona osoliti� Nije vi�e ni za �to, nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze.''

''Vi ste svjetlost svijeta. Ne mo�e se sakriti grad �to le�i na gori. Niti se u�i�e svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svije?njak da svijetli svima u ku?i. Tako neka svijetli va�a svjetlost pred ljudima da vide va�a dobra djela i slave Oca va�ega koji je na nebesima.''

�

2.� NUTARNJA� SVJETLOST

''Oko je tijelu svjetiljka. Ako ti je dakle oko bistro, sve ?e tijelo tvoje biti svjetlo. Ako ti je pak oko nevaljalo, sve ?e tijelo tvoje biti tamno. Ako je dakle svjetlost koja je u tebi � tamna, koliko ?e istom tama biti.''

�

3.� DVA� PUTA

''U?ite na uska vrata� Jer �iroka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu. O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u �ivot i malo ih je koji ga nalaze.''

�

4.� LA�NI� PROROCI

''?uvajte se la�nih proroka koji dolaze k vama u ov?jem odijelu, a iznutra su vuci grabe�ljivi. Po njihovim ?ete ih plodovima prepoznati. Bere li se s trnja gro�?e ili s bodljike smokva� Tako svako dobro stablo ra?a dobrim plodovima, a nevaljalo stablo ra?a plodovima zlim. Ne mo�e dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. Svako stablo koje ne ra?a dobrim plodom sije?e se i u oganj baca. Dakle, po plodovima ?ete ih njihovima prepoznati.''

�

5.� KU?A� NA� STIJENI� I� KU?A� NA� PIJESKU

''Stoga, tko god slu�a ove moje rije?i i izvr�ava ih, biti ?e kao mudar ?ovjek koji sagradi ku?u na stijeni. Zaplju�ti ki�a, navale bujice, duhnu vjetrovi i sru?e se na tu ku?u, ali ona ne pada. Jer � utemeljena je na stijeni.''

''Naprotiv, tko god slu�a ove moje rije?i, a ne vr�i ih, bit ?e kao lud ?ovjek koji sagradi ku?u na pijesku. Zaplju�ti ki�a, navale bujice, duhnu vjetrovi i sru?e se na tu ku?u i ona se sru�i. I bija�e to ru�evina velika.''

�

6.� PONOVNI� PAD

''A kad ne?isti duh izi?e iz ?ovjeka, luta bezvodnim mjestima tra�e?i spokoja, ali ne nalazi� Tada rekne 'Vratit ?u se u ku?u odakle izi?oh.' I do�av�i, na?e je praznu, pometenu i ure?enu. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova, gorih od sebe, te u?u i nastane se ondje. Na kraju bude s onim ?ovjekom gore nego na po?etku. Tako ?e biti i s ovim opakim nara�tajem.''

�

7.� SIJA?

''Gle, izi?e sija? sijati. I dok je sijao, ne�to zrnja pade uz put, do?o�e ptice i pozoba�e ga. Ne�to opet pade na kamenito tlo, gdje nema�e dosta zemlje, i odmah izniknu jer nema�e duboke zemlje. A kad sunce ogranu, izgorje i jer nema�e korijena, osu�i se. Ne�to opet pade u trnje, trnje uzraste i ugu�i ga. Ne�to napokon pade na dobru zemlju i dava�e plod � jedno stostruk, jedno �ezdesetostruk, tre?e tridesetostruk.''

�

TUMA?ENJE PRISPODOBE O SIJA?U

''Vi, dakle, poslu�ajte prispodobu o sija?u. Svakomu koji slu�a Rije? o Kraljevstvu, a ne razumije, dolazi Zli te otima �to mu je u srcu posijano. To je onaj uz put zasijan. A zasijani na tlo kamenito � to je onaj koji ?uje Rije? i odmah je s rado�?u prima, ali nema u sebi korijena, nego je nestalan � kad zbog Rije?i nastane nevolja ili progonstvo, odmah se pokoleba. Zasijani u trnje � to je onaj koji slu�a Rije?, ali briga vremenita i zavodljivost bogatstva ugu�e Rije?, te ona ostane bez ploda. Zasijani na dobru zemlju � to je onaj koji Rije? slu�a i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje, jedan stostruko, jedan �ezdesetostruko, a jedan tridesetostruko.''

�

8.� KUKOLJ

Drugu prispodobu iznese ''Kraljevstvo je nebesko kao kad ?ovjek posije dobro sjeme na svojoj njivi. Dok su njegovi ljudi spavali, do?e njegov neprijatelj, posije posred �ita kukolj i ode. Kad usjev uzraste i isklasa, tada se pokaza i kukolj. Sluge pristupe doma?inu pa mu reknu 'Gospodaru, nisi li ti dobro sjeme posijao na svojoj njivi� Odakle onda kukolj�' On im odgovori 'Neprijatelj ?ovjek to u?ini.' Nato mu sluge ka�u 'Ho?e� li, dakle, da odemo pa da ga pokupimo�' A on re?e 'Ne� Da ne bismo sabiru?i kukolj i�?upali zajedno s njim i p�enicu. Pustite nek oboje raste do �etve. U vrijeme �etve re?i ?u �eteocima ''Pokupite najprije kukolj i sve�ite ga u snopove da se spali, a �ito skupite u moju �itnicu.''

�

ISUS� TUMA?I� PRISPODOBU� O� KUKOLJU

Pristupe mu u?enici govore?i ''Razjasni nam prispodobu o kukolju na njivi.'' On odgovori ''Sija? dobrog sjemena jest Sin ?ovje?ji. Njiva je svijet. Dobro sjeme sinovi su Kraljevstva, a kukolj sinovi Zloga. Neprijatelj koji ga posija jest ?avao. �etva je svr�etak svijeta, a �eteoci an?eli. Kao �to se kukolj sabire i ognjem sa�i�e, tako ?e biti na svr�etku svijeta. Sin ?e ?ovje?ji poslati svoje an?ele da pokupe iz njegovog Kraljevstva sve zavodnike i bezakonike i bace ih u pe? ognjenu, gdje ?e biti pla? i �krgut zubi. Tada ?e pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega.''

�

9.� ZRNO� GORU�I?INO

I drugu prispodobu im iznese ''Kraljevstvo je nebesko kao kad ?ovjek uzme goru�i?ino zrno i posija ga na svojoj njivi. Ono je dodu�e najmanje od svega sjemenja, ali kad uzraste, ve?e je od svega povr?a. Razvije se u stablo te dolaze ptice nebeske i gnijezde mu se po granama.''

�

10.� KVASAC

I drugu um kaza prispodobu. ''Kraljevstvo je nebesko kao kad �ena uze kvasac i zamijesi ga u tri mjere bra�na dok sve ne uskisne.'' A Isus im re?e ''Pazite, ?uvajte se kvasca farizejskog i saducejskog to jest licemjerja.'' Tada razumje�e kako im ne re?e da se ?uvaju kvasca kru�noga, nego nauka farizejskog i saducejskog.

�

11.� BLAGO� I� DRAGOCJENI BISER

''Kraljevstvo je nebesko kao kad je blago skriveno na njivi � ?ovjek ga prona?e, sakrije, sav radostan ode, proda sve �to ima i kupi tu njivu.''
''Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad trgovac traga za lijepim biserjem � prona?e jedan dragocjeni biser, ode, rasproda sve �to ima i kupi ga.''

�

12.� RIBARSKA� MRE�A

''Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad mre�a ba?ena u more zahvati svakovrsne ribe. Kad se napuni, izvuku je na obalu, sjednu i skupe dobre u posude, a lo�e izbace. Tako ?e biti i na svr�etku svijeta. Izi?i ?e an?eli, odijeliti zle od pravednih i baciti ih u pe? ognjenu, gdje ?e biti pla? i �krgut zubi.''

�

13.� PREPIRKE� O� FARIZEJSKIM� PREDAJAMA

Tada pristupe Isusu farizeji i pismoznanci iz Jeruzalema govore?i ''Za�to tvoji u?enici prestupaju predaju starih� Ne umivaju ruke prije jela.'' On im odgovori ''A za�to vi prestupate zapovijed Bo�ju radi svoje predaje� Ta re?e Bog ''Po�tuj oca i majku�'' I� ''Tko prokune oca i majku, smr?u neka se kazni�'' A vi velite '' Rekne li tko ocu i majci� ''Pomo? koja te od mene ide neka bude sveti dar, ne treba da po�tuje oca svoga ni majku svoju.'' Tako dokinuste rije? Bo�ju radi svoje predaje. Licemjeri, dobro prorokova o vama Izaija

�

'' Narod me ovaj usnama ?asti,

a srce mu je daleko od mene.

Uzalud me �tuju

nau?avaju?i nauke � uredbe ljudske.''

�

Tada dozove mno�tvo i re?e ''Slu�ajte i razumijte� Ne one?i�?uje ?ovjeka �to ulazi u usta, nego �to iz usta izlazi � to ?ovjeka one?i�?uje.''

Tada pristupe k njemu u?enici i ka�u mu ''Zna� da su se farizeji sablaznili kad su ?uli ti rije?�'' On im odgovori ''Svaki nasad koji ne posadi Otac moj nebeski iskorijenit ?e se. Pustite ih. Slijepi su, vo?e slijepaca� A ako slijepac slijepca vodi, obojica ?e u jamu pasti.'' Petar prihvati i re?e mu ''Protuma?i nam tu prispodobu.'' A on re?e ''I vi jo� ne razumijete� Ne shva?ate li � sve �to ulazi na usta, ide u trbuh te se izbacuje u zahod. Naprotiv, �to iz usta izlazi, iz srca izvire i to one?i�?uje ?ovjeka. Ta iz srca izviru opake namisli, ubojstva, preljubi, bludni�tva, kra?e, la�na svjedo?anstva, psovke. To one?i�?uje ?ovjeka, a jesti neopranih ruku ne one?i�?uje ?ovjeka.''

�

14.� IZGUBLJENA� I� NA?ENA� OVCA

Nato im Isus kaza ovu prispodobu ''Tko od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu od njih, ne ostavi onih devedeset i devet u pustinji te po?e za izgubljenom dok je ne na?e� A kad je na?e, stavi je na ramena sav radostan pa do�av�i ku?i, sazove prijatelje i susjede i rekne im ''Radujte se sa mnom� Na?oh ovcu svoju izgubljenu.'' Ka�em vam, tako ?e na nebu biti ve?a radost zbog jednog obra?enog grje�nika negoli zbog devedeset i devet pravednik kojima ne treba obra?enja.''

�

15. PRISPODOBA� O� OKRUTNOM� DU�NIKU

''Stoga je kraljevstvo nebesko kao kad kralj odlu?i urediti ra?une sa slugama. Kad zapo?e obra?unavati, dovedo�e mu jednoga koji mu dugova�e deset tisu?a talenata. Kako nije imao odakle vratiti, zapovijedi gospodar da se proda on, �ena i djeca i sve �to ima te se podmiri dug. Nato sluga padne ni?ice pred nj govore?i ''Strpljenja imaj sa mnom i sve ?u ti vratiti.'' Gospodar se smilova tomu sluzi, otpusti ga i dug mu oprosti.''

''A kad taj sluga iza?e, nai?e na jednog svog druga koji mu dugova�e sto denara. Uhvati ga i stane ga daviti govore?i ''Vrati �to si du�an.'' Drug padne preda nj i stane ga zaklinjati ''Strpljenja imaj sa mnom i vratiti ?u ti.'' Ali on ne htjede, nego ode i baci ga u tamnicu dok mu ne vrati duga.''

''Kad njegovi drugovi vidje�e �to se dogodilo, silno ra�alo�?eni odo�e i sve to dojavi�e gospodaru. Tada ga gospodar dozva i re?e mu ''Slugo opaki, sav sam ti onaj dug oprostio jer si me zamolio. Nije li trebalo da se i ti smiluje� svom drugu, kao �to sam se ja i tebi smilovao�'' I gospodar ga, rasr?en, preda mu?iteljima dok mu ne vrati svega duga. Tako ?e i Otac moj nebeski u?initi s vama ako svatko od srca ne oprosti svomu bratu.''

�

16.� RADNICI� POSLJEDNJEG� SATA

''Kraljevstvo je nebesko kao kad doma?in rano ujutro iza?e najmiti radnike u svoj vinograd. Pogodi se s radnicima po denar na dan i po�alje ih u svoj vinograd. Iza?e i o tre?oj uri i vidje druge gdje stoje na trgu besposleni pa i njima re?e ''Idite i vi u moj vinograd pa �to bude pravo dat ?u vam.'' I oni odo�e. Iza?e opet o �estoj uri i devetoj uri te u?ini isto tako. A kad iza?e u jedanaestoj uri, na?e druge gdje stoje i re?e im ''Za�to ovdje stojite vazdan besposleni�'' Ka�u mu ''Jer nas nitko ne najmi.'' Re?e im ''Idite i vi u vinograd.''

Uve?er ka�e gospodar vinograda svojem upravitelju ''Pozovi radnike i podaj im pla?u po?ev�i od posljednjih pa sve do prvih.'' Do?u tako oni od jedanaeste ure i prime po denar. Pa do?u oni prvi, pomisle da ?e primiti vi�e, ali i oni prime po denar. A kad primi�e, po?e�e mrmljati�protiv doma?ina ''Ovi posljednji jednu su uru radili i izjedna?io si ih s nama, koji smo podnosili svu tegobu dana i �egu.''

''Nato on odgovori jednomu od njih ''Prijatelju, ne ?inim ti krivo. Nisi li se pogodio sa mnom po denar� Uzmi svoje pa idi. A ja ho?u i ovom posljednjemu dati kao i tebi. Nije li mi slobodno ?initi sa svojim �to ho?u� ili zar je oko tvoje zlo �to sam ja dobar�''

''Tako ?e posljednji biti prvi, a prvi posljednji.''

�

17.� PRISPODOBA� O� DVA� SINA

''A �to vam se ?ini� ?ovjek neki imao dva sina. Pri?e prvom i re?e ''Sinko, hajde danas na posao u vinograd�'' On odgovori ''Ne?u�'' No poslije se predomisli i ode. Pri?e i drugom pa mu re?e isto tako. A on odgovori ''Evo me gospodaru�'' i ne ode. Koji od te dvojice izvr�i volju o?evu�'' Ka�u ''Onaj prvi.'' Nato ?e im Isus ''Zaista, ka�em vam, carinici i bludnice preteko�e vas u kraljevstvo Bo�je� Doista, Ivan do?e k vama putem pravednosti i vi mu ne povjerovaste, a carinici mu i bludnice povjerova�e. Vi pak, makar to vidjeste, ni kasnije se ne predomisliste da mu povjerujete.''

�

18.� VINOGRADARI� UBOJICE

''Drugu prispodobu ?ujte� Bija�e neki doma?in koji posadi vinograd, ogradi ga ogradom, iskopa u njemu tijesak i podi�e kulu pa ga iznajmi vinogradarima i otputova. Kad se pribli�ilo vrijeme plodova, posla svoje sluge vinogradarima da uzmu njegov urod. A vinogradari pograbe njegove sluge pa jednoga istuko�e, drugog ubi�e a tre?eg kamenova�e. I opet posla druge sluge, vi�e njih nego prije, ali oni i s njima postupi�e jednako.''

''Naposljetku posla k njima svoga sina misle?i ''Po�tovat ?e mog sina.'' Ali kad vinogradari ugledaju sina, reko�e me?u sobom ''Ovo je ba�tinik� Hajde da ga ubijemo i imat ?emo ba�tinu njegovu�'' I pograbe ga, izbace iz vinograda i ubiju.''

''Kada dakle do?e gospodar vinograda, �to ?e u?initi s tim vinogradarima�'' Ka�u mu ''Opake ?e nemilo pogubiti, a vinograd iznajmiti drugim vinogradarima �to ?e mu davati urod u svoje vrijeme.''

Ka�e im Isus ''Zar nikad niste ?uli u Pismima �

kamen �to ga odbaci�e graditelji

postade kamen zaglavni.

Gospodnje je to djelo �

kakvo ?udo u o?ima na�im�

Zato ?e se � ka�em vam � oduzeti od vas kraljevstvo Bo�je i dat ?e se narodu koji donosi njegove plodove. ''I tko padne na taj kamen,

smrskat ?e se,

a na koga on padne,

satrt ?e ga.''

Kad su glavari sve?eni?ki i farizeji ?uli te njegove prispodobe, razumjeli su da govori o njima.

�

19.� PRISPODOBA� O� SVADBENOJ� GOZBI

Isus im ponovno prozbori u prispodobama. ''Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu. Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedo�e do?i. Opet posla druge sluge govore?i ''Recite uzvanicima 'Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Do?ite na svadbu�'' Ali oni ne mare?i odo�e � jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom. Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju. Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice i grad im spali.''

''Tada ka�e slugama ''Svadba je, evo, pripravljena, ali uzvanici ne bijahu dostojni. Po?ite stoga na raskr�?a koga god na?ete, pozovite na svadbu.''

''Sluge izi?o�e na putove i sabra�e sve koje na?o�e � i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju. Kad kralj u?e pogledati goste, spazi ondje ?ovjeka koji ne bija�e odjeven u svadbeno ruho. Ka�e mu ''Prijatelju, kako si ovamo u�ao bez svadbenog ruha�'' A on zanijemi. Tad kralj re?e poslu�iteljima ''Sve�ite mu i ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje ?e biti pla? i �krgut zubi.''

Doista, mnogo je zvanih, a malo izabranih.''

�

20.� PRISPODOBA� O� BUDNOM� UPRAVITELJU

''Tko li je onaj vjerni i razumni sluga �to ga gospodar postavi nad svojim uku?anima da im izda hranu u pravo vrijeme� Blago onome sluzi kojega gospodar kada do?e na?e da tako radi� Zaista, ka�em vam, postavit ?e ga nada svim imanjem svojim.''

''No rekne li taj zli sluga u srcu ''Okasnit ?e gospodar moj'' pa stane tu?i sudrugove, jesti i piti s pijanicama, do?i ?e gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u ?as u koji i ne sluti, rasje?i ?e ga i dodijeliti mu udes me?u licemjerima. Ondje ?e biti pla? i �krgut zubi.''

''I onaj sluga �to je znao volju gospodar svoga, a nije bio spreman ili nije u?inio po volji njegovoj, dobit ?e mnogo udaraca. A onaj koji je znao, ali je u?inio �to zaslu�uje udarce, dobit ?e malo udaraca. Kome je god mnogo dano, od njega ?e se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, vi�e ?e se od njega iskati.''

�

21.� PRISPODOBA� O� DESET� DJEVICA

''Tada ?e kraljevstvo nebesko biti kao kad deset djevica uze�e svjetiljke i izi?o�e u susret zaru?niku. Pet ih bija�e ludih, a pet mudrih. Lude uze�e svjetiljke, ali ne uze�e sa sobom ulja. Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uze�e u posudama ulja.''

''Budu?i da je zaru?nik okasnio, sve one zadrijema�e i pozaspa�e. O pono?i nasta vika ''Evo zaru?nika� Izi?ite mu u susret.'' Tada ustado�e sve one djevice i uredi�e svoje svjetiljke. Lude reko�e tada mudrima ''Dajte nam svoga ulja, gase nam se svjetiljke.'' Mudre im odgovore ''Nipo�to. Ne bi doteklo ni nama ni vama. Po?ite radije k prodava?ima i kupite.''

''Dok one odo�e kupiti, do?e zaru?nik � koje bijahu pripravne, u?o�e s njim na svadbu i zatvore se vrata. Poslije do?u i ostale djevice pa stanu dozivati ''Gospodine�Gospodine�Otvori nam'' A on im odgovori ''Zaista, ka�em vam, ne poznam vas.''

Bdijte dakle jer ne znate ni dan ni ?asa.

�

22.� PRISPODOBA� O� TALENTIMA

''Doista, kao kad ono ?ovjek, polaze?i na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugome dva, tre?emu jedan � svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov.''

''Nakon dugo vremena do?e gospodar tih slugu i zatra�i od njih ra?un. Pristupi mu onaj �to je primio pet talenata i donese drugih pet govore?i ''Gospodaru, pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao.'' Re?e mu gospodar ''Valja�, slugo dobri i vjerni. U malome si bio vjeran, nad mnogim ?u te postaviti. U?i u radost gospodara svoga.'' Pristupi i onaj sa dva talenta te re?e ''Gospodaru. Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao.''

Re?e mu gospodar ''Valja�, slugo dobri i vjerni. U malome si bio vjeran, nad mnogim ?u te postaviti. U?i u radost gospodara svoga.''

A pristupi i onaj koji je primio jedan talent te re?e ''Gospodaru. Znadoh te, ?ovjek si strog, �anje� gdje nisi sijao i kupi� gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talent tvoj u zemlju. Evo ti tvoje.'' A gospodar mu re?e ''Slugo zli i lijeni. Znao si da �anjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao. Trebalo je dakle da ulo�i� moj novac kod nov?ara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.''

''Uzmite stoga od njega talent i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onome koji ima jo� ?e se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet ?e se i ono �to ima. A beskorisnog slugu izbacite van u tamu. Ondje ?e biti pla? i �krgut zubi.''

�

23.� PRISPODOBA� O� MNAMA

Kako su oni to slu�ali, dometnu on prispodobu � zato �to bija�e nadomak Jeruzalemu i oni mislili da ?e se odmah pojaviti kraljevstvo Bo�je. Re?e dakle ''Neki je ugledan ?ovjek imao otputovati u daleku zemlju da primi svoje kraljevstvo pa da se vrati. Dozva svojih deset slugu, dade im deset mna i re?e ''Trgujte dok ne do?em.'' A njegovi ga gra?ani mrzili te posla�e za njim poslanstvo s porukom ''Ne?emo da se ovaj zakralji nad nama.''

''Kad je on primio kraljevstvo i vratio se, naredi da mu dozovu one sluge kojima je predao novac da sazna �to su zaradili.''

''Pristupi prvi i re?e ''Gospodaru, tvoja mna donije deset mna.'' Re?e mu ''Valja� slugo dobri. U najmanjem si bio vjeran, vladaj nad deset gradova.'' Do?e i drugi govore?i ''Mna je tvoja, gospodaru, donijela pet mna.'' I tomu re?e ''I ti budi nad pet gradova.''

Tre?i, opet, do?e govore?i ''Gospodaru, evo ti tvoje mne. Dr�ao sam je u rupcu. Bojao sam te se jer si ?ovjek strog, uzima� �to nisi pohranio, �anje� �to nisi posijao.''

Ka�e mu ''Iz tvojih te usta sudim, zli slugo. Znao si da sam ?ovjek strog, da uzimam �to nisam pohranio i �anjem �to nisam posijao. Za�to onda nisi ulo�io moj novac u nov?arnicu� Ja bih ga po povratku podigao s dobitkom.'' Nato re?e nazo?nima ''Uzmite od njega mnu i dajte onomu koji ih ima deset.'' Reko�e mu ''Gospodaru, ta ve? ima deset mna.'' Ka�em vam � svakomu koji ima jo� ?e se dati, a od onoga koji nema oduzet ?e se i ono �to ima. A moje neprijatelje � one koji me ne htjedo�e za kralja � dovedite ovamo i smaknite ih pred mojim o?ima.''

�

24.� PRISPODOBA� O� SVJETILJCI� I� O� MJERI� -� SHVA?ANJE� EVAN?ELJA

I govora�e im ''Unosi li se svjetiljka da se pod posudu stavi ili pod postelju� Zar ne da se stavi na svije?njak� Ta ni�ta nije zastrto, osim zato da se o?ituje, i ni�ta nije skriveno osim zato da do?e na vidjelo. Ima li tko u�i da ?uje, neka ?uje.''

I govora�e im ''Pazite �to slu�ate. Mjerom kojom mjerite mjerit ?e vam se. I nadodat ?e vam se. Dosita, onomu tko ima dat ?e se, a onomu tko nema oduzet ?e se i ono �to ima.''

�

25.� PRISPODOBA� O� SJEMENU� KOJE� SAMO� RASTE

I GOVORA�E IM ''Kraljevstvo je Bo�je kao kad ?ovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, no?u ili danju sjeme klija i raste � sam ne zna kako, zemlja sama od sebe donosi plod � najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A ?im plod dopusti, br�e se on la?a srpa jer eto �etve.''

�

26.� STABLO� SE� POZNA� PO� PLODOVIMA

''Nema dobra stabla koje bi ra?alo nevaljalim plodom niti stabla nevaljala koje bi ra?alo dobrim plodom. Ta svako se stablo po svom plodu poznaje. S trnja se ne beru smokve niti se s gloga gro�?e trga.''

''Dobar ?ovjek iz dobra blaga srca svojega iznosi dobro, a zao iz zla iznosi zlo. Ta iz obilja srca usta mu govore.''

�

27.� ISUSOV� SUD� O� SUVREMENICIMA

''S kime dakle da prispodobim ljude ovog nara�taja� Kome su nalik� Nalik su djeci �to sjede na trgu pa jedni drugima po poslovici dovikuju� ''Zasvirasmo vam i ne zaigraste. Zakukasmo i ne zaplakaste.'' Doista, do�ao je Ivan Krstitelj. Nije kruha jeo ni vina pio, a velite ''?avla ima.'' Do�ao je Sin ?ovje?ji koji jede i pije, a govorite ''Evo izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grje�nika.'' Ali opravda se Mudrost pred svom djecom svojom.

�

28.� PROTIV� LICEMJERJA

Kad se uto skupilo mno�tvo, tisu?e i tisu?e, te su jedni druge gazili, po?e Isus govoriti najprije svojim u?enicima ''?uvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja. Ni�ta nije skriveno �to se ne?e saznati. Naprotiv, sve �to u tami rekoste, na svjetlu ?e se ?uti, i �to ste po krovi�tima u uho �aptali, propovijedat ?e se po krovovima.''

�

29.� ZGRTANJE� VARAVA� BOGATSTVA

Tada mu netko iz mno�tva re?e ''U?itelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom ba�tinu.'' Nato mu on re?e ''?ovje?e, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama.'' I dometnu im ''Klonite se i ?uvajte svake pohlepe � koliko god netko obilovao, �ivot mu nije u onom �to posjeduje.''

Kaza im i prispodobu ''Nekomu bogatu ?ovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmi�lja�e ''�to da u?inim� Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.'' I re?e ''Evo �to ?u u?initi. Sru�iti ?u svoje �itnice i podignuti ve?e pa ?u ondje zgrnuti sve �ito i dobra svoja. Tada ?u re?i du�i svojoj ''Du�o, evo ima� u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Po?ivaj, jedi, pij, u�ivaj�'' Ali Bog mu re?e ''Bezumni?e. Ve? no?as du�a ?e se tvoja zaiskati od tebe. A �to si pripravio, ?ije ?e biti�'' Tako biva s onim koji sebi zgr?e blago, a ne bogati se u Bogu.''

�

30. NEPLODNA� SMOKVA

Nato im pripovjedi ovu prispodobu ''Imao netko smokvu zasa?enu u svom vinogradu. Do?e tra�e? ploda na njoj i ne na?e pa re?e vinogradaru ''Evo, ve? tri godine dolazim i tra�im ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Za�to da iscrpljuje zemlju�'' A on mu odgovori ''Gospodaru, ostavi je jo� ove godine dok je ne okopam i ne pognojim. Mo�da ?e u budu?e uroditi. Ako li ne, posje?i ?e� je.''

�

31.� IZGUBLJENA I NA?ENA DRAHMA

''Ili, koja to �ena, ima li deset drahma pa izgubi jednu drahmu, ne zapali svjetiljku, pomete ku?u i bri�ljivo pretra�i dok je ne na?e� A kad je na?e, pozove prijateljice i susjede pa ?e im ''Radujte se sa mnom. Na?oh drahmu �to je bijah izgubila.'' Tako, ka�em vam, biva radost pred an?elima Bo�jim zbog jednog obra?enog grije�nika.''

�

32. IZGUBLJENI� I� NA?ENI� SIN

I nastavi ''?ovjek neki imao dva sina. Mla?i re?e ocu ''O?e, daj mi dio dobara koji mi pripada.'' I razdijeli im imanje. Nakon nekoliko dana mla?i sin pokupi sve, otputova u daleku zemlju i ondje potrati svoj dobra �ive?i razvratno.''

''Kad sve potro�i, nasta ljuta glad u onoj zemlji te on po?e oskudijevati. Ode i pribi se kod jednog �itelja u onoj zemlji. On ga posla na svoj polja pasti svinje. �elio se nasitit roga?ima �to su ih jele svinje, ali mu ih nitko nije davao.''

''Do�av�i k sebi, re?e ''Koliki najamnici oca moga imaju kruha napretek, a ja ovdje umirem od gladi. Ustat ?u, po?i svomu ocu i re?i mu ''O?e, sagrije�ih protiv Neba i pred tobom. Nisam vi�e dostojan zvati se sinom tvojim. Primi kao jednog od svojih najamnika.''

''Usta i po?e svom ocu. Dok je jo� bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potr?a, pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin ?e mu ''O?e. Sagrije�ih protiv Neba i pred tobom. Nisam vi�e dostojan zvati se sinom tvojim.'' A otac re?e slugama ''Brzo iznesite haljinu najljep�u i obucite ga. Stavite mu prsten na ruku i obu?u na nogu. Tele ugojeno dovedite i zakoljite pa da se pogostimo i proveselimo jer sin mi ovaj bija�e mrtav i o�ivje, izgubljen bija�e i na?e se.'' I stado�e se veseliti.

''A stariji sin mu bija�e u polju. Kad se na povratku pribli�io ku?i, za?u svirku i igru pa dozva jednoga slugu da se raspita �to je to. A ovaj ?e mu ''Do�ao je tvoj brat pa otac tvoj zakla tele ugojeno �to sina zdrava do?eka.'' A on se rasrdi i ne htjede u?i. Otac tada iza?e i stane ga nagovarat. A on ?e ocu ''Evo, toliko ti godina ti slu�im i nikad ne prestupih tvoju zapovijed, a nikad mi ni jareta nisi dao da se s prijateljima proveselim. A kad do?e ovaj sin tvoj koji s bludnicama pro�drije tvoje imanje, ti mu zakla ugojeno tele.'' Nato ?e mu otac ''Sinko, ti si uvijek sa mnom i sve moje � tvoje je. No trebalo se veseliti i radovati jer tvoj brat bija�e mrtav i o�ivje, izgubljen i na?e se.''

�

33.� NEPO�TENI� UPRAVITELJ

Govora�e i svojim u?enicima ''Bija�e neki� bogat ?ovjek koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optu�en pred njim kao da mu rasipa imanje. On ga pozva pa mu re?e ''�to to ?ujem o tebi�Polo�i ra?un o svom upravljanju jer vi�e ne mo�e� biti upravitelj.'' Nato upravitelj re?e u sebi ''�to da u?inim kas mi gospodar moj oduzima upravu� Kopat� Nemam snage. Prositi� Stidim se. Znam �to ?u da me prime u svoje ku?e kad budem maknut s uprave.''

''I pozva du�nike svoga gospodara, jednog po jednog. Upita prvog ''Koliko duguje� gospodaru mojemu�'' On re?e ''Sto bata ulja.'' A on ?e mu ''Uzmi svoju zadu�nicu, sjedni brzo i napi�i pedeset.'' Zatim re?e drugomu ''A ti, koliko ti duguje��'' On odgovori ''Sto kora p�enice.'' Ka�e mu ''Uzmi svoju zadu�nicu i napi�i osamdeset.''

''I pohvali gospodar nepo�tenog upravitelja �to snala�ljivo postupi jer sinovi su ovoga svijeta snala�ljiviji prema svojima od sinova svjetlosti.''

''I ja vama ka�em � napravite sebi prijatelje od nepo�tena bogatstva pa kad ga nestane da vas prime u vje?ne �atore.''

''Tko je vjeran u najmanjem, i u najve?em je vjeran, a tko je u najmanjem nepo�ten, i u najve?em je nepo�ten.. ako dakle ne bijaste vjerni u nepo�tenom bogatstvu, tko li ?e vam istinsko povjeriti� I ako u tu?em ne bijaste vjerni, tko li ?e vam vi�e dati�''

�

34.� NE� MO�E� SE� SLU�ITI� DVOJICI� GOSPODARA

''Nijedan sluga ne mo�e slu�iti dvojici gospodara. Ili ?e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili ?e uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne mo�e se slu�iti Bogu i bogatstvu.

�

35.� BOGATA�� I� LAZAR

''Bija�e neki bogata�. Odijevao se u grimiz i tanani lan i danomice se sjajno gostio. A neki siromah, imenom Lazar, le�ao je sva u ?irevima pred njegovim vratima i pri�eljkivao nasititi se onim �to je padalo s bogata�eva stola. ?ak su i psi dolazili i lizali mu ?ireve.''

''Kad umrije siromah, odneso�e ga an?eli u krilo Abrahamovo. Umrije bogata� te bude pokopan. Tada u te�kim mukama u paklu, podi�e svoje o?i te izdaleka ugleda Abrahama i u krilu mu Lazara pa zavapi ''O?e Abrahame, smiluj mi se i po�alji Lazara da umo?i vr�ak svoga prsta u vodu i rashladi mi jezik jer se stra�no mu?im u ovom plamenu.'' Re?e na to Abraham ''Sinko. Sjeti se da si za �ivota primio dobra svoja, a tako i Lazar zla. Sada se on ovdje tje�i a ti se mu?i�. K tome izme?u vas i nas zjapi provalija golema te koji bi htjeli i prije?i odavde k vama, ne mogu, a ni odatle k nama prijelaza nema.''

Nato ?e bogata� ''Molim te onda, o?e, po�alji Lazara u ku?u oca moga. Imam petero bra?e pa neka im posvjedo?i da i oni ne do?u u ovo mjesto muka.''

Ka�e Abraham ''Imaju Mojsija i Proroke. Njih neka poslu�aju.'' A on re?e ''O ne, Abrahame. Nego do?e li tko od mrtvih k njima, obratit ?e se.'' Re?e mu ''Ako ne slu�aju Mojsija i Proroka, ne?e povjerovati sve da i od mrtvih tko ustane.''

�

36.� SLU�ITI� PONIZNO

''Tko ?e to od vas re?i sluzi svomu, ora?u ili pastiru, koji se vrati s polja ''Do?i i brzo sjedni za stol.'' Ne?e li mu naprotiv re?i ''Pripravi �to ?u ve?erati pa se pripa�i i poslu�uj mi dok jedem i pijem, potom ?e� ti jesti i piti.'' Zar duguje zahvalnost sluzi jer je izvr�io �to mu je nare?eno� Tako i vi � kad izvr�ite sve �to vam je nare?eno, recite ''Sluge smo beskorisne. U?inismo �to smo bili du�ni u?initi.''

�

37.� USTRAJNOST� U� MOLITVI

Kaza im i prispodobu kako valja svagda moliti i nikada ne sustati. ''U nekom gradu bio sudac. Boga se nije bojao, za ljude nije mario. U tom gradu bija�e i neka udovica. Dolazila k njemu i molila ''Obrani me od mog tu�itelja.'' No on ne htjede zadugo. Napokon re?e u sebi ''Iako se Boga ne bojim nit za ljude marim, ipak, jer mi udovica ova dodijava, obranit ?u je da vje?no ne dolazi mu?iti me.''

Nato re?e Gospodin ''?ujte �to govori nepravedni sudac. Ne?e li onda Bog obraniti svoje izabrane koji dan i no? vape k njemu sve ako i odga?a stvar njihovu� Ka�em vam, ustat ?e �urno na njihovu obranu. Ali kad Sin ?ovje?ji do?e, ho?e li na?i vjere na zemlji�''

�

38.� FARIZEJ� I� CARINIK

Nekima pak koji se pouzdavahu u sebe da su pravednici, a druge podcjenjivahu, re?e zatim ovu prispodobu ''Dva ?ovjeka uzi?o�e u Hram pomoliti se � jedan farizej, drugi carinik. �''Farizej se uspravan ovako u sebi molio ''Bo�e, hvala ti �to nisam kao ostali ljudi � grabe�ljivici, nepravednici, preljubnici ili kao ovaj carinik. Postim dva put u tjednu, dajem desetinu od svega �to steknem.'' A carinik, stoje?i izdaleka, ne usudi se ni o?iju podignuti prema nebu, nego se udara�e u prsa govore?i ''Bo�e, milostiv budi meni gre�niku.'' Ka�em vam � ovaj si?e opravdan ku?i svojoj, a ne onaj. Svaki koji se uzvisuje, bit ?e poni�en a koji se ponizuje, bit ?e uzvi�en.''

�

39.� UDOVI?IN� DARAK

Pogleda i vidje kako bogata�i bacaju u riznicu svoje darove. A ugleda i neku ubogu udovicu kako baca onamo dva nov?i?a. I re?e ''Uistinu, ka�em vam � ova je sirota udovica ubacila vi�e od sviju. Svi su oni zapravo me?u darove ubacili od svog suvi�ka, a ona je od svoje sirotinje ubacila sav �itak �to ga ima�e.''

�

40.� ISUS� -� DOBRI� PASTIR

''Zaista, zaista, ka�em vam � tko god u ov?injak ne ulazi na vrata, nego negdje drugdje preska?e, kradljivac je i razbojnik. A tko na vrata ulazi, pastir je ovaca. Tome vratar otvara i ovce slu�aju njegov glas. On ovce svoje zove imenom pa ih izvodi. A kad sve svoje izvede, pred njima ide i ovce idu za njim jer poznaju njegov glas. Za tu?incem, dakako ne idu, ve? bje�e od njega jer tu?in?eva glasa ne poznaju.''

Isus im kaza tu poredbu, ali oni ne razumje�e �to im htjede time kazati. Stoga im Isus ponovno re?e ''Zaista, zaista, ka�em vam � ja sam vrata ovcama. Svi koji do?o�e prije mene, kradljivci su i razbojnici, ali ih ovce ne poslu�a�e. Ja sam vrata. Kroz me tko u?e, spasit ?e se, i ulazit ?e i izlaziti i pa�u nalaziti. Kradljivac dolazi samo da ukrade, zakolje i pogubi. Ja do?oh da �ivot imaju, u izobilju da ga imaju.''

''Ja sam pastir dobri. Pastir dobri �ivot svoj pola�e za svoje ovce. Najamnik, koji nije pastir i nije vlasnik ovaca, kada vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bje�i, a vuk ih zgrabi i razgoni � najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao �to mene poznaje Otac i ja poznajem Oca i �ivot svoj pola�em za ovce. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ov?injaka. I njih treba da dovedem i glas ?e moj ?uti i bit ?e jedno stado, jedan pastir. Zbog toga me ljubi i Otac �to pola�em �ivot svoj da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe pola�em. Vlast imam polo�iti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.''

�

41.� TRS� I� LOZA

''Ja sam istinski trs, a Otac moj � vinogradar. Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on sije?e, a svaku koja rod donosi ?isti da vi�e roda donese. Vi ste ve? o?i�?eni po rije?i koju sam vam zborio. Ostanite u meni i ja u vama. Kao �to loza ne mo�e donijeti roda sam od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni. Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne mo�ete u?initi ni�ta. Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore. Ako ostanete u meni i rije?i moje ostanu u vama, �to god ho?ete, i�tite i bit ?e vam. Ovime se proslavlja Otac moj � da donosite mnogo roda i da budete moji u?enici. Kao �to je ljubio Otac mene tako sam i ja ljubio vas, ostanite u mojoj ljubavi. Budete li ?uvali moje zapovijedi, ostat ?ete u mojoj ljubavi, kao �to sam i ja ?uvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam �govorio da moja radost bude u vama i da va�a radost bude potpuna. Ovo je moja zapovijed � ljubite jedni druge kao �to sam i ja vas ljubio� Ve?e ljubavi nitko nema od ove � da tko �ivot svojoj polo�i za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako ?inite �to vam zapovijedam. Vi�e vas ne zovem slugama jer sluga ne zna �to mu radi njegov gospodar, vas sam nazvao prijateljima jer vam priop?ih sve �to sam ?uo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene nego ja vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod va� da ostane te vam Otac dadne �to god zai�tete u moje ime. Ovo vam zapovijedam � da ljubite jedni druge.''

�

42.� MR�NJA� SVIJETA� NA� ISUSOVE� U?ENIKE

''Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije vas. Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio, no budu?i da niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi. Sje?ate se rije?i koju vam rekoh ''Nije sluga ve?i od gospodara.'' Ako su mene progonili, i vas ?e progoniti, ako su moju rije? ?uvali, da va�u ?e ?uvati. A sve ?e to poduzimati protiv vas poradi imena moga jer ne znaju onoga koji me posla. Da nisam do�ao i da nisam govorio, ne bi imali grijeha, no sada nemaju izgovora za svoj grijeh. Tko mene mrzi, mrzi i Oca mojega. Da nisam u?inio me?u njima djela kojih nitko drugi ne ?ini, ne bi imali grijeha, a sada vidje�e pa ipak zamrzi�e mene i Oca mojega. No neka se ispuni rije? napisana u njihovu zakonu ''MRZE ME NIZA�TO.'' A kada do?e Branitelj koga ?u vam poslati od Oca � Duh istine koji od Oca izlazi � on ?e svjedo?iti za mene. I vi ?ete svjedo?iti jer ste od po?etka sa mnom. To sam vam govorio da se ne sablaznite. Izop?avat ?e vas iz sinagoga. �to vi�e,dolazi ?as kada ?e svaki koji vas ubije misliti da slu�i Bogu.A to ?e ?initi jer ne upozna�e ni Oca ni mene. Govorio sam vam ovo da se, kada do?e vrijeme, sjetite da sam vam rekao.''

�

43.� DJELOVANJE� DUHA� SVETOGA

''S po?etka vam ne rekoh ovo jer bijah s vama. A sada odlazim k onome koji me posla i nitko me od vas ne pita ''Kamo ide��'' Naprotiv, �alo�?u se ispunilo va�e srce �to vam ovo kazah. No ka�em vam istinu � bolje je za vas da ja odem � jer ako ne odem, Branitelj ne?e do?i k vama, ako pak odem, poslat ?u ga k vama. A kad on do?e, pokazat ?e svijetu �to je grijeh, �to li pravednost, a �to osuda � grijeh je �to ne vjeruju u mene, pravednost � �to odlazim Ocu i vi�e me ne vidite, a osuda � �to je knez ovoga svijeta osu?en. Jo� vam mnogo imam kazati ali sada ne mo�ete nositi. No kada do?e on - Duh istine � upu?ivat ?e vas u svu istinu, jer ne?e govoriti sam od sebe, nego ?e govoriti �to ?uje i navje�?ivat ?e vam ono �to dolazi. On ?e mene proslavljati jer ?e od mojeg uzimati i navje�?ivati vama. Sve �to ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh � od mojeg uzima i � navje�?ivat ?e vama.

�

44.� ''OPET� ?ETE� ME� VIDJETI''

''Malo, i vi�e me ne?ete vidjeti, i opet malo, pa ?ete me vidjeti.'' Nato se neki od u?enika zapitkivahu ''Malo, i ne?ete me vidjeti, i opet malo, pa ?ete me vidjeti'' i ''Odlazim Ocu.'' Govorahu dakle ''�to je to �to ka�e ''Malo.'' Ne znamo �to govori.''

Isus spozna da su ga htjeli pitati pa im re?e ''Pitate se me?u sobom o tome �to kazah ''Malo, i ne?ete me vidjeti, i opet malo, pa ?ete me vidjeti.'' Zaista, zaista, ka�em vam � vi ?ete plakati i jaukati, a svijet ?e se veseliti. Vi ?ete se �alostiti, ali �alost va�a ?e se okrenuti u radost. �ena kad ra?a, �alosna je jer je do�ao njezin ?as, ali kad rodi djete�ce, ne spominje se vi�e muke od radosti �to se ?ovjek rodio na svijet. Tako dakle i vi � sad ste u �alosti, no ja ?u vas opet vidjeti, a srce ?e vam se radovati i radosti va�e nitko vam oteti ne?e. U onaj me dan ne?ete vi�e ni�ta pitati. Zaista, zaista, ka�em vam � �to god zai�tete od Oca, dat ?e vam u moje ime. Dosad niste iskali ni�ta u moje ime. I�tite i primit ?ete da radost va�a bude potpuna.''

�

45.� ZAVR�ETAK� GOVORA � POBJEDA� NAD SVIJETOM

''To sam vam govorio u poredbama. Dolazi ?as kad vam vi�e ne?u govoriti u poredbama, nego ?u vam otvoreno navje�?ivati Oca. U onaj dan iskat ?ete u moje ime i ne velim vam da ?u ja moliti Oca za vas. Ta sam vas Otac ljubi jer vi ste mene ljubili i vjerovali da sam ja od Boga izi�ao. Izi�ao sam od Oca i do�ao na svijet. Opet ostavljam svijet i odlazim Ocu.''

Ka�u mu u?enici ''Evo, sad otvoreno zbori� i nikakvom se poredbom ne slu�i�. Sada znamo da sve zna� i ne treba da te tko pita. Stoga vjerujemo da si izi�ao od Boga.''

Odgovori im Isus ''Sada vjerujete� Evo dolazi ?as i ve? je do�ao � raspr�it ?ete se svaki na svoju stranu i mene ostaviti sama. No ja nisam sam jer Otac je sa mnom. To vam rekoh da u meni mir imate. U svijetu imate muku, ali hrabri budite � JER� JA� SAM� POBIJEDIO� SVIJET.''

�